• PDF
  • Ispis
  • E-mail

ARNES HADŽIOSMANOVIĆ

Limitirajući faktori sistema asistencije vozača

Neophodna je dalja modernizacija cestovne infrastrukture u Bosni i Hercegovini jer njenim razvojem i sistemi asistencije vozačima ostvaruju svoju pravu namjenu

Piše: Arnes Hadžiosmanović*
Petak, 10.07.2015
Određeni sistemi pomoći (npr. pri promjeni saobraćajne trake) su predviđeni za brze ceste Pored velike nade koja se trenutno polaže u asistencijske sisteme, ipak, mogućnosti asistencijskih sistema bi trebalo uzeti u određenoj mjeri sa oprezom i ne podleći fascinaciji tehnike ili marketinškoj propagandi automobilske industrije. 
Arnes HadžiosmanovićPrisutna je činjenica da je za mnoge vodeće proizvođače motornih vozila, tema inovativnih sistema asistencije prilika za poboljšanje imidža, te isticanje sebe kao naprednog i inovativnog brenda. Međutim, činjenica je da ovakve tehnologije u principu sa sobom donose enorman potencijal prevencije nastanka saobraćajnih nezgoda. 
Vodeći proizvođači motornih vozila polažu velike nade u asistencijske sisteme i promovišu ih kao osnovne faktore preventivnog djelovanja, tj. smanjenja broja saobraćajnih nezgoda, umanjenja posljedica istih i rasterećenja vozača. 
Kako bi se odredio potencijal sistema asistencije, neophodno je pored tehničkog opisivanja i pregleda najuticajnijih sistema, analizirati i scenarije saobraćajnih nezgoda u kojima bi ovi sistemi mogli biti od koristi vozačima motornih vozila. To podrazumijeva analizu toka saobraćajne nezgode sa tehničkog stanovišta, istraživanje saobraćaja i okoline, te detaljno ispitivanje sudionika u saobraćajnoj nezgodi o toku iste. 
 
Prevencija nastanka saobraćajne nezgode
 
Pokazalo se,  da ukoliko se detaljnije pristupi analizi, dolazimo do spoznaje više uzroka i faktora rizika koji su doprinijeli nastanku saobraćajne nezgode.
Samo jedna saobraćajna nezgoda, uzrokovana jednom greškom vozača ili greškom na vozilu, može biti od velikog značaja za definisanje budućih mjera preventivnog djelovanja. Drugim riječima, poznavanje psihologije vozača i grešaka koje nastaju prilikom upravljanja motornim vozilima, predstavlja osnovu za razvoj i usavršavanje sistema asistencije.   
____________________________

• ASA OSIGURANJE, osiguranje broj 1. u brzini isplate šteta, protekle godine je imalo 96 posto riješenih odštetnih zahtjeva. Sudeći da se radi o najvećem broju direktno izazvanim saobraćajnim nezgodama, možemo konstatovati da se broj istih rapidno povećava. Generalna ocjena da je stanje sigurnosti sve lošije, sa direktnim posljedicama uvećanja broja saobraćajnih nezgoda. Uprkos činjenici da se saobraćaj odvija kontinuirano, nemoguće je izbjeći negativne posljedice ali se svakodnevnim praćenjem, direktnim ili indirektnim uticajima i plasmanom afirmativnih vijesti, mogu svesti na minimum.
 
• ASA OSIGURANJE je u toku 2014. i 2015. godine samoincijativno dalo primjedbe na novi prijedlog Zakona o sigurnosti saobraćaja, održalo brojne edukacije, plasiralo teme o poboljšanju stanja saobraćaja te je kao društveno odgovorna kompanija veoma zainteresirana za smanjenje broja nezgoda i povećanje sigurnosti saobraćaja. 
 
• Za naš portal, osvrt na ovu temu dao je Arnes Hadžiosmanović, rukovodilac Sektora procjene i likvidacije šteta ASA Osiguranja, stalni sudski vještak saobraćajne struke i stručni saradnik na Katedri za sigurnost saobraćaja na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu.
____________________________ 
 
Sistemi asistencije vozačima motornih vozila se posebno od strane automobilske industrije promoviraju kao obećavajući i efikasan način smanjenja saobraćajnih nezgoda te isti gotovo svakodnevno provode različita istraživanja i tzv. 'Crash testove'. 
Kod analiziranih saobraćajnih nezgoda, od svih sistema asistencije vozačima motornih vozila sistem automatskog kočionog asistenta pokazao se kao najdjelotvorniji sistem prevencije nastanka saobraćajne nezgode. Skoro u svim slučajevima kolizije dva vozila, upotrebom kočionog asistenta analizirani udesi mogli su se izbjeći ili se umanjiti njihove posljedice. 
Prednosti upotrebe kočionog asistenta posebno do izražaja dolazi kod frontalne kolizije dva vozila. Za razliku od ostalih sistema asistencije, kočioni asistent se pokazao ne samo kao sistem koji ima potencijal  spriječavanja nastanka saobraćajne nezgode, već i kao sistem koji doprinosi ublažavanju posljedica nastale saobraćajne nezgode. 
Bolje od punog kočenja izazvanog aktivacijom automatskog kočionog asistenta u zadnjem momentu, tj. momentu kada je nastanak saobraćajne nezgode neizbježan, predstavlja pravovremeno smanjivanje brzine kretanja vozila. Ovu funkciju ispunjava sistem automatskog održanja rastojanja (Adaptive Cruise Control), iako samo u slučaju približavanja straga velikim brzinama vozilu koje se kreće u istom smjeru ispred. 
Zamislivo je da u budućnosti dođe do ujedinjenja sistema automatskog kočionog asistenta i automatskog održanja rastojanja između vozila. S obzirom da automatski kočioni asistent posjeduje najveći potencijal preventivnog djelovanja i spriječavanja nastanka saobraćajnih ezgoda, bilo bi izuzetno poželjno, u interesu opšte sigurnosti cestovnog saobraćaja, dati ovom sistemu asistencije prioritet u razvoju i implementaciji, odnosno usavršavanju. 
Dok automatski kočioni asistent posjeduje najveći potencijal spriječavanja nastanka ili umanjenja posljedica saobraćajnih nesreća, sistemi kao što su Night Vision i prilagodljivo svjetlo za krivinu posjeduju ubjedljivo najmanji potencijal preventivnog djelovanja. 
Međutim, s obzirom na trenutni stepen razvoja i vrlo upitnu djelotvornost pojedinih asistencijskih sistema u kritičnim, nekonvencionalnim saobraćajnim situacijama ipak se potencijal i preventivno djelovanje ovih sistema u određenoj mjeri treba uzeti s rezervom.
 
Limitirajući faktori sistema asistencije
 
Svakako ne treba potcijeniti i uobičajna sredstva za podizanje sigurnosti cestovnog saobraćaja. Ovdje se ne misli na nova saznanja, već mjere čija djelotvornost je već odavno dokazana. 
Da li će se saobraćajna nezgoda sa smrtnim posljedicama spriječiti uvođenjem modernih tehnologija, odnosno asistencijskih sistema ili npr. jednostavno oštrijim zakonskim propisima, uopšte nije relevantno. Bitno je da dođe do spriječavanja nastanka ovakvih saobraćajnih nezgoda, tj. preventivnog djelovanja. 
S razvojom digitalne kartografije cestovne infrastrukture BiH, navigacijski uređaji postaju sve korisnijiČinjenica da mogućnosti konvencionalnih preventivnih mjera još uvijek u potpunosti nisu iskorištene u svakom slučaju nije posljedica nedostatka saznanja i dokaza djelotvornosti istih, već isključivo pitanje političke i društvene volje. Drugim riječima, dostizanje većeg stepena sigurnosti cestovnog saobraćaja zahtjeva veća novčana ulaganja i angažman nadležnih institucija i njihovih uposlenika.
Sama primjena i koristi navedenih sistema na cestama u Bosni i Hercegovini je znatno ograničena, obzirom na mnogobrojne preduslove koji moraju biti ispunjeni kako bi bili aktivni i od koristi vozačima. 
Pored navedenog, određeni sistemi asistencije su konstruisani, razvijeni i predviđeni za brze ceste sa više saobraćajnih traka kao što je asistencijski sistem za pomoći pri promjeni saobraćajne trake. 
Međutim, glavni i najveći ograničavajući faktor primjene sistema asistencije u Bosni i Hercegovini je loše stanje cestovne infrastrukture. Nedostatak većeg dijela horizontalne cestovne signalizacije u znatnoj mjeri ograničava upotrebu asistencijskog sistema za pomoć održavanja vozila u saobraćajnoj traci. Također, oštećena i raznolika vertikalna signalizacija onemogućava iskorištavanje potencijala asistencijskog sistema za prepoznavanje saobraćajnih znakova. 
Načelno se može zaključiti da asistencijski sistem za poboljšanu vidljivost noću praktično nema ograničavajući faktor djelovanja na cestama u BiH. Međutim, kao što je ranije navedeno, istraživanja su pokazala da ovaj sistem ne posjeduje velik potencijal preventivnog djelovanja i podizanja sigurnosti cestovnog saobraćaja. 
Svjetlosni asistencijski sistemi, tj asistencijski sistemi prilagodljivog svjetla i klizne dužine osvjetljenja praktično nemaju ograničavajući faktor primjene na našim cestama, te pokazuju pouzdan rad i koristi primjene. 
Slično vrijedi i za prilagodljiva svjetla za krivinu, međutim njihova praktična korist i potencijal podizanja sigurnosti cestovnog saobraćaja i komfora je minimalna. 
Najveću korist i potencijal primjene na cestama u BiH pokazuju sistemi inteligentne prilagodbe brzine kretanja i prilagodljiva kontrola odstojanja, te automatskog kočionog asistenta. Razlog navedenoj tvrdnji prvenstveno leži u činjenici da funkcionisanje ovih asistencijskih sistema ne ovisi o vrsti ceste, stanju horizontalne i vertikalne signalizacije, kao ni o opštem stanju cestovne infrastrukture. 
Ostali asistencijski sistemi, kao što je parking asistent ,svakako da u svakodnevnici nalaze primjenu na našim cestama, međutim kao što je ranije navedeno ne predstavljaju velik potencijal podizanja sigurnosti cestovnog saobraćaja. 
S razvojom digitalne kartografije cestovne infrastrukture BiH, navigacijski uređaji na našim cestama postaju sve korisniji, što će u dogledno vrijeme rezultirati mogućnošću iskorištavanja podataka navigacionih uređaja i od strane drugih sistema asistencije. 
Iz svih navedenih činjenica i konstatacija nesumnjiv je značaj razvoja cestovne infrastrukture u Bosni i Hercegovini jer njenim razvojem i sistemi asistencije vozačima ostvaruju svoju pravu namjenu. 
__________
*Arnes Hadžiosmanović je rukovodilac Sektora procjene i likvidacije šteta ASA Osiguranja i stalni sudski vještak saobraćajne struke i stručni saradnik na Katedri za sigurnost saobraćaja na Faktultetu za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu. 

rb.banner-kuca

Statistika

Procredit-stan-300x250

Nova izdanja

Kursna lista

Pregled kompletne kursne liste...