• PDF
  • Ispis
  • E-mail

UNICREDIT

Ekonomije podregije EU-CIE će rasti iznad potencijala u 2016. i 2017.

Transferi u okviru EU će dati pozitivniji doprinos u 2017. godini, dok bi izvoz mogao oslabiti. Snažan rast u eurozoni je omogućio da se Hrvatska i Srbija izvuku iz recesije ove godine, dok je Turska donedavno osjećala posljedice povećane političke neizvjesnosti

Autor: UniCredit Bank
Srijeda, 30.12.2015
Lubomir Mitov, glavni ekonomista UniCredita za Centralnu i istočnu EvropuUz rast u okviru eurozone za koji se očekuje da će se dodatno učvrstiti, niže cijene nafte i veoma niske kamatne stope zahvaljujući kvantitativnim olakšicama Evropske centralne banke (ECB), okruženje će u 2016. godini ostati povoljno za Centralnu i Istočnu Evropu (CIE). 
Prema posljednjoj publikaciji CEE Quarterly, koju objavljuje istraživački odjel UniCredita - UniCredit´s Economics & FI/FX Research posebno se očekuje da će novi članovi Evropske unije u Centralnoj i Istočnoj Evropi (EU-CIE*) bilježiti rast čvrstim korakom, znatno iznad tri posto. 
Privremeno smanjenje EU transfera će usporiti ekonomski rast u 2016. godini, ali će dati pozitivniji doprinos u narednoj godini kada se očekuje da će izvoz oslabiti. Sve u svemu, rast bi trebao nadmašiti potencijal u obje godine. Istovremeno, brojni rizici ostaju prisutni na nivou pojedinačnih država, kao što su slab performans u Evropi, geopolitičke tenzije ili pooštravanje mjera američkih Federalnih rezervi (Fed).
Godina 2015. je bila dobra za Centralnu i Istočnu Evropu, čemu je doprinio rast potražnje u Evropi, smanjenje cijena nafte i dovoljna globalna likvidnost. Međutim, sve prednosti su u potpunosti iskoristile samo zemlje EU-CIE, ostvarivši rast na najvišem nivou od 2008. godine i bez makroekonomskih neravnoteža. To nije promaklo tržištima kapitala,  premije rizika su opale, a regija je učvrstila svoj status 'sigurnog utočišta' za investitore u tržišta u nastajanju, navodi se u analizi UniCredita. 
 
Snažan rast u eurozoni 
 
U drugim područjima, slika je više iznijansirana. Snažan rast u eurozoni je pomogao da se Hrvatska i Srbija izvuku iz recesije, no rast je ostao niži od standardnog zbog strukturalnih nefleksibilnosti i potrebe za rješavanjem velikih fiskalnih deficita i dugova, dodaje se u analizi UniCredita.
Turska je također podbacila, zbog rasta i finansijskih tržišta na koje je utjecala neaktivnost politike i donedavno povećana politička neizvjesnost. Rusija i Ukrajina su u međuvremenu ostale u dubokoj recesiji, pogođene kolapsom cijene nafte i sankcijama EU i SAD-a, dok se Ukrajina bori s gubitkom velikih proizvodnih kapaciteta na istoku.
“Kako se godina približava kraju, pojavljuju se znakovi promjena u trendovima visokofrekvetnih pokazatelja kao što su indeks potrošačkih očekivanja, indeks menadžera nabavke, industrijska proizvodnja i izvoz koji pokazuju da je rast u EU-CIE možda dosegao vrhunac. Dok se ubrzao u Srbiji, Hrvatskoj i Turskoj, čini se da je dosegao dno u Rusiji i Ukrajini. Osim toga, čini se da su domaća politička događanja i programi ekonomske politike ohrabrili ulagače u Rusiji i Turskoj, dok su u nekim zemljama EU-CIE pomalo umanjili entuzijazam investitora“, rekao je Lubomir Mitov, glavni ekonomista UniCredita za Centralnu i Istočnu Evropu. 
Unatoč tim okolnostima, istraživači UniCredita očekuju da će rast u CIE ostati snažan i da će na kraju obuhvatiti sve zemlje u regiji. Trendovi rasta će se razlikovati, ali se očekuje da će učinak biti bolji u 2016. nego u 2017. godini.
Izvor: UniCredit´s Economics & FI/FX ResearchDok bi rast u EU-CIE trebao biti malo niži u 2016. u odnosu na ovu godinu i malo drugačiji u Hrvatskoj i Srbiji, u Turskoj bi naredne godine mogao doživjeti zamah prije nego što ponovno uspori u 2017. godini. Čini se da će se u Rusiji sredinom naredne godine vjerovatno dogoditi slabiji oporavak koji će zahvatiti i 2017. godinu, dok će se rast u Ukrajini kretati na nivou od oko 2% tokom obje godine.
Razvoj u okviru regije EU-CIE  će se razlikovati po zemljama. Očekuje se jači rast u Bugarskoj i Poljskoj i usporavanje rasta u Republici Češkoj, Mađarskoj i Rumuniji. Usporavanje će uglavnom biti posljedica smanjenja EU transfera na kraju jednog i početku drugog programskog razdoblja, kao i manjeg doprinosa neto izvoza uslijed bržeg rasta uvoza od izvoza. Posljednje će se uglavnom odraziti na ubrzanje domaće potražnje koja bi trebala ostati glavni pokretač rasta.
 
Ubrzanje privatne potrošnje i investicija
 
Za razliku od javnih investicija, privatna potrošnja i investicije će se vjerovatno ubrzati. Privatne investicije bi trebale potaknuti veće povjerenje, porast korporativne profitabilnosti i povećano kreditiranje banaka. Na privatnu potrošnju će pozitivno utjecati unaprijeđenje tržišta rada, snažniji rast plaća i povećanje potrošačkih kredita. Zapravo, bolja kreditna potražnja bi trebala potaknuti domaće banke na veće kreditiranje, što će im dodatno olakšati snažna pozicija kapitala, dobra likvidnost i niske kamatne stope. Čini se da će pritisci cijena ipak ostati na niskim razinama naredne godine, a nakon toga će postepeno jačati, približavajući se ciljanim vrijednostima centralnih banaka tek pri kraju 2017. godine. 
Inflaciju će sljedeće godine na niskim nivoima držati niske stope inflacije iz eurozone i niske cijene nafte, što bi trebalo neutralizirati pritisak na cijene koji će uzrokovati rast zaposlenosti i plaća uslijed premošćivanja jaza BDP-a.  
Stoga se očekuje da će monetarna politika ostati slaba u cijeloj regiji, sa kamatnim stopama na istom ili nižem nivou. Dodatno popuštanje bi se moglo vidjeti u Mađarskoj, Rumuniji i Poljskoj.
Unatoč dobrim izgledima, ostaju brojni rizici, od kojih je najvažniji mogući slab performans u Evropi. Usporavanje u Kini će uglavnom utjecati na Rusiju i Ukrajinu, dok pooštravanje mjera Feda predstavlja rizik prvenstveno za Tursku, Hrvatsku i Srbiju. Geopolitičke tenzije će ostati na istoku regije CIE također i u 2016. godini, dok će domaća politika postati sve važniji faktor za ekonomsku politiku, sa potencijalno nepovoljnim utjecajem u mnogim zemljama CIE.
“S obzirom na nešto sporiji rast i kamatne stope već blizu rekordno niskog nivoa, naredne godine će biti manje prostora za politike koja podržavaju rast, a u 2017. godini će on biti još ograničeniji. U nemogućnosti da iskoriste povećanje prihoda koje pruža ciklus, vlade će trebati napraviti teške odluke o prioritetima u potrošnji ili o optimizaciji prihoda kako bi zadržale deficit pod kontrolom. No, nedavni trendovi ukazuju na slabljenje posvećenosti razboritim fiskalnim politikama“, naglasio je Mitov. 
_____________ 
*Ova grupa uključuje neke zemlje koje su se pridružile EU 2004. i 2007. godine: Bugarska, Republika Češka, Mađarska, Poljska, Rumunija i Slovačka. Hrvatska je posebno obrađena.  

rb-magija-vraca-novac-300x250

Statistika

Procredit-stan-300x250

Nova izdanja

Kursna lista

Pregled kompletne kursne liste...