• PDF
  • Ispis
  • E-mail

Mastercard istraživanje: Vrijednost sive ekonomije u BiH 25,5% BDP-a

Studija, koju je proveo IPSOS u 10 zemalja Istočne Evrope (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Srbija, Slovačka, Slovenija i Rumunija) otkrila je da se više od 80% ispitanika protivi sivoj ekonomiji i da pozivaju svoje vlade u borbu protiv nje

Autor: Profitiraj.ba
Ponedjeljak, 19.06.2017

Više od 80% CEE potrošača apeluju na vlade da se bore protiv sive ekonomije (najviše u BiH čak 93%)Kompanija Mastercard je danas objavila rezultate novog istraživanja o svijesti i stavovima javnosti prema sivoj ekonomiji. Studija, koju je proveo IPSOS u 10 zemalja Istočne Evrope (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Srbija, Slovačka, Slovenija i Rumunija) otkrila je da se više od 80% ispitanika protivi sivoj ekonomiji i da pozivaju svoje vlade u borbu protiv nje. Spremni su promijeniti svoje kupovne navike kada shvate da bezgotovinska plaćanja i uzimanje fiskalnih računa pomažu u borbi protiv nezakonite trgovine.
U gotovo svim zemljama koje su obuhvaćene istraživanjem, većina građana je svjesna sive ekonomije i doživljavaju je kao negativnu pojavu. Većina (69%) razumije da siva ekonomija smanjuje sredstava koja trebaju biti na raspolaganju za javne usluge, npr. obrazovanje, zdravstvo ili putnu infrastrukturu. Više od 70% razumije da prikrivanje prihoda od poreskih vlasti ima negativan utjecaj na ekonomski rast i dovodi do nelojalne konkurencije.
Podaci za BiH su slični - 76% ispitanika je izjavilo da su čuli za sivu ekonomiju i većina je povezuje sa neprijavljivanjem radnika (66%), neregistrovanjem dijela ili svih prodajnih transakcija (50%) i skrivanjem dijela ili sveg prihoda preduzeća (49%). Svijest o sivoj ekonomiji praćena je i razumijevanjem nekih od posljedica: 87% građana BiH se slažu što je viši nivo sive ekonomije, to su manje mogućnosti države da pruži građanima javne usluge, dok 88% shvata da siva ekonomija ograničava ekonomski rast zemlje i dovodi do nelojalne konkurencije među preduzećima (84%).
Dakle, više od 80% CEE potrošača bi pozvale svoje vlade da preduzmu korake u borbi protiv sive ekonomije (u rasponu od 72% u Poljskoj do 93% u Bosni i Hercegovini).
Ispitani potrošači razumiju da neregistrovanje svih ili nekih prodajnih transakcija, kako bi se izbjegao porez, doprinosi rastu sive ekonomije. Međutim, kao što pokazuje i Mastercard studija, mnogi ne shvataju da njihove navike pri kupovini zapravo mogu napraviti razliku. Skoro polovina ispitanika (45%) uzima fiskalni račun samo onda kada znaju da će im trebati.
Građanima BiH je postavljeno pitanje o rješenjima za smanjenje sive ekonomije. Kao rješenja, koja vlada može nametnuti, najčešće su naznačili obavezu trgovaca da posjeduju i koriste fiskalne kase (58%), dok je trećina ispitanika istakla nagradne igre sa fiskalnim računima. Kada su u pitanju aktivnosti koje građani mogu sami preduzeti, najčešće je naznačeno traženje fiskalnog računa i izbjegavanje prodajnih mjesta bez fiskalnih kasa - 60% i 53%
Osim toga, CEE potrošači nisu svjesni da bezgotovinska plaćanja mogu značajno pomoći u suzbijanju sive ekonomije. Samo 37% ispitanika širom regiona identifikovali su plaćanje karticom umjesto gotovine, kao jedan od načina kako bi se smanjila siva ekonomija. U Mađarskoj ova brojka je 13%, jedan od najnižih nivoa svijesti u Istočnoj Evropi, dok u Bosni I Hercegovini iznosi 21%.
Kada potrošači shvate da njhovo ponašanje prilikom kupovine može napraviti razliku, spremni su da ga mijenjaju. Gotovo 80% ispitanika širom regiona žele češće plaćati elektronski (od 60% u Sloveniji i 63% u BiH do 82% u Srbiji i 85% u Rumuniji; 76% u prosjeku u regiji Istočne Evrope), kada znaju da elektronske i registrirane transakcije mogu pomoći u smanjenju sive ekonomije, te uzimaju račune za svaku transakciju (od 71% u Češkoj do 90% u BiH i 94% Bugarskoj; 86% u prosjeku u regionu).
Prema EY studiji 'Smanjenje sive ekonomije putem elektronskih plaćanja' , koju je Mastercard naručio 2016. godine, pasivna komponenta sive ekonomije predstavlja većinu sive ekonomije u regionu Istočne Evrope. Potrošač je 'pasivan', u smislu da nema koristi od neprijavljivanja transakcije i često nije ni svjestan da trgovac ne prijavljuje prodaju poreskim vlastima.

Siva ekonomija najzastupljenija u BiH

Prema izvještaju pod nazivom 'Smanjenje sive ekonomije putem elektronskih plaćanja', koju je EY pripremio za Mastercard 2016. godine, vrijednost sive ekonomije u istočnoj Evropi varira od 11,3% do 25,5% BDP-a u različitim zemljama. Najzastupljenija je u Bosni i Hercegovini (25,5% BDP-a), dok je najmanji nivo sive ekonomije u odnosu na BDP u Češkoj (11,3%).

rb.banner-kuca

Događaji / Najave

Procredit-stan-300x250

PROFITIRAJ.BA

Prijava | Registracija



Statistika

Profitiraj - vremenska prognoza BiH

Narodno Pozorište Sarajevo