Ivan Luburić: Croatia osiguranje BiH u prva dva mjeseca ostvarilo 6,7 miliona KM premije

Croatia osiguranje u BiH uspješno je završilo 2016. godinu. U skladu sa planovima vlasnika, nastavljena je rekonstrukcija i reorganizacija poslovanja koja će u narednom razdoblju rezultirati digitalizacijom poslovanja i drugim ambicioznim potezima, rekao je direktor Croatia osiguranja Mostar Ivan Luburić, u intervjuu stručnom časopisu Svijet osiguranja

0
82295
Ivan Luburić, direktor Croatia osiguranja: Dugoročni razvoj bitniji je od kratkoročnog rasta

Autor: Ermin Čengić / Svijet osiguranja

Gospodine Luburiću, kako biste ocijenili poslovni rezultat Croatia osiguranja u 2016. godini?

Croatia osiguranje u Bosni i Hercegovini ostvarilo je poslovne planove za 2016. godinu u svim segmentima. Ostvareno je 46.835.397 KM premije, od čega se 39.419.352 KM odnosi na premiju neživotnih osiguranja, a 7.416.045 KM na premiju životnih osiguranja.
Ukupno je isplaćeno 18.394.195 KM po obvezama za štete, od čega se 14.078.754 KM odnosi na štete iz neživotnih osiguranja, a 4.315.441 KM na štete po policama osiguranja života. U odnosu na 2015., ostvarena premija porasla je za preko 8 posto, a više od 80 posto zaračunate premije ostvaruje se kroz internu prodajnu mrežu Croatia osiguranja. Konsolidirana dobit prije poreza za 2016. godinu iznosi 2.664.651 KM. Kombinirani razmjer na dan 31.12.2016. iznosio je 92,18 posto, adekvatnost kapitala neživotnih osiguranja je 176 posto, a životnih 140 posto. Pokrivenost tehničkih pričuva je 107 posto, a matematičkih 102 posto.
Plasirano je 12.731.654 KM novih ulaganja, što je zalog buduće financijske snage, kvalitete i sigurnosti rješavanja odštetnih zahtjeva. Uz zahvalnost zaposlenicima na uloženom trudu, neprekidnoj podršci i sinergijama sa maticom, zadovoljni smo postignutim rezultatima.

U dijelu premijskog prihoda ostvarili ste porast od preko 10 miliona KM i imate procentualno najveći porast u odnosu na godinu ranije među društvima sa sjedištem u Federaciji. Na čemu je baziran ovaj rast premije, odnosno u kojem dijelu portfelja je naročito izražen?

Rast je ostvaren u neživotnim osiguranjima, naročito kroz grupe osiguranja kredita, nezgode, kaska, imovine i prijevoza. Kao društvo zacrtali smo strategiju strukture portfelja, te mogu reći da smo je uspješno realizirali u prethodnoj godini, a tim putem nastavljamo i u ovoj godini. Ciljani rast odnosi se na osiguranja koja nisu vezana uz motorna vozila u neživotnim osiguranjima i na nove proizvode životnih osiguranja, s obzirom na to da klasična životna osiguranja na globalnoj razini više nisu generator rasta i ne nude novu vrijednost za osiguranika kao u prijašnjim godinama, kada su prinosi na ulaganja bili na većim razinama.
Iako smo lani ostvarili pad premijskog prihoda AO, kao posljedicu razvoja konkurencije na pojedinim tržištima, zadovoljni smo dinamikom ostvarenja u internoj prodajnoj mreži i u vrstama osiguranja koja nam generiraju visoku profitabilnost, a efekti te strategije očituju se i u cjelokupnom rezultatu za prošlu godinu.

Koje su glavne stavke planova za postojeću godinu i kako procjenjujete rezultat ostvaren u prva dva mjeseca 2017. godine?

U poslovnu 2017. zakoračili smo sa ambicioznim planovima i očekivanjima. Kompletna rekonstrukcija u društvu, započeta reorganizacijom poslovanja, nastavit će se u narednom razdoblju digitalizacijom. Prepoznavajući tržišne niše i koristeći sinergije sa maticom, razvijeni su novi proizvodi, jedinstveni na tržištu, kao što su Best Doctors i Krug života, a uskoro slijede i drugi proizvodi. Police autoodgovornosti oplemenjene su novim proizvodom Zaštite bonusa, a uskoro će se u ponudi naći i nova dodatna osiguranja.
U prva dva mjeseca ostvarili smo 6.699.098 KM premije. Evidentan je pad broja polica AO početkom 2017. godine kod većine tržišnih aktera. Croatia osiguranje BiH, uz podršku vlasnika, fokusirano je na dugoročan razvoj kompanije kroz strateške inicijative: razvoj i širenje interne prodajne mreže, ali i ostalih kanala prodaje, digitalizaciju poslovanja i redizajn postojećih i razvoj novih proizvoda koji nam osiguravaju specifične tržišne niše.
Zainteresirani smo i za akvizicije i strateška partnerstva. Naši ljudi naš su najvrjedniji interni resurs, te veliku energiju polažemo na daljnje podizanje kvalitete ljudskih potencijala.

Kako komentirate kretanja na tržištu u 2016. godini? Porast ukupne premije iznosio je 6,4 posto, čime je nadmašen prošlogodišnji porast od oko 4 posto?

Evidentan je rast tržišta u kontinuitetu, čak i u godinama opće globalne financijske krize. Ali je pitanje da li se tržište razvija ili samo raste. Ukupni rast je generiran u grupama osiguranja koja su uvjetovana bilo zakonskim okvirom (AO) bilo segmentom vezanim uz kreditnu aktivnost banaka (osiguranje kredita ili životnim osiguranjima vezanim uz kreditne plasmane).
Stava smo u Croatia osiguranju da je dugoročni razvoj bitniji faktor od kratkoročnog rasta, ukoliko se želite etablirati kao ozbiljna financijska institucija. To je zalog buduće snage osiguravajućih društava, a siguran sam da svi skupa u BiH nismo ostvarili ni približne potencijale, te se na tragu toga okrećemo razvoju vlastitih kadrova i sustava, modernih proizvoda i educiranju te podizanju svijesti građana o potrebi zaštite svog života, zdravlja i imovine.

Da li je poštivanje bonus-malus sistema u okviru prodaje osiguranja automobilske odgovornosti dovelo do značajnijeg poboljšanja situacije na tržištu osiguranja AO?

Sigurno je da je primjena bonus-malus sustava bila uzrok za značajan porast premijskog prihoda autoodgovornosti na tržištu, te je multiplikativno pozitivno djelovala i na ostale segmente poslovanja osiguravajućih društava.
Smatramo da bi jedinstvena informatička platforma sa uključenom knjigom štetnika za provođenje bonus-malus sustava za police AO bio još jedan značajan iskorak, naročito ako bi uključivala i uvezan sustav plaćanja premija.
Jedan od mogućih modela je donošenje podzakonskog akta koji uređuje ovu problematiku na način da premija osiguranja mora biti plaćena isključivo sa računa osiguranika ili posrednika pri registraciji motornih vozila (ne i posrednika u osiguranju) na račun osiguravatelja, te da Odjeli administracije u Ministarstvima unutrašnjih poslova isključivo prihvaćaju samo taj model pri registraciji motornih vozila.

Očigledno je da životna osiguranja nakon višegodišnjeg značajnog porasta stagniraju. Da li je ta činjenica posljedica slabog napretka u podizanju životnog standarda u BiH te povezane nemogućnosti da se dio sredstava usmjerava u životna osiguranja ili značajniji utjecaj ima to što je postojeći koncept prodaje životnih osiguranja u krizi i u svijetu?

I jedan i drugi razlog imaju utjecaj na stagnaciju rasta životnih osiguranja, ali nažalost postoje i drugi razlozi, kao što su niska osviještenost stanovništva o potrebi ulaganja za treću životnu dob – jer sustav mirovina na generacijskoj solidarnosti već odavno nema perspektivu. Nepostojanje državnih poticaja u smislu poreznih olakšica za životna osiguranja i kontinuirani pad kamatnih stopa na financijskom tržištu čine proizvode životnih osiguranja manje atraktivnima.
I brojni drugi razlozi su tu, međutim smatramo da za životna osiguranja ipak postoji značajan potencijal na tržištu BiH. Također smo uvjereni da su proizvodi životnih osiguranja svakako dobar izbor za klijente, ali za očekivati je i da će tržište vremenom modificirati postojeće proizvode životnih osiguranja.

Šta očekujete od primjene novog Zakona o osiguranju u FBiH?

Svakako je novi zakonski okvir iskorak u odnosu na prijašnji, iako smatramo da je zakonodavac u pripremu nacrta trebao više uključiti same aktere iz industrije osiguranja u koordinaciji sa nadzornim tijelom. Jedni smo od društava koja posluju u BiH, a slijedom vlasničkih struktura već smo podložni EU regulativi i standardima Solventnosti II, tako da možemo reći da EU standardi poslovanja u određenim segmentima i društvima već ‘žive’ u BiH.
Svi zajedno trebamo ozbiljno poraditi na harmonizaciji zakonskog okvira entitetskih tržišta kako bismo našim građanima omogućili jedinstven standard poslovanja osiguravajućih društava u BiH, neovisno o entitetskim razgraničenjima.
Kapitalni zahtjevi u novom Zakonu o osiguranju u FBiH su povećani (poduplani), pa možemo očekivati da će u narednim godinama doći do određenog preslagivanja tržišta, a što je odlika cjelokupnoga financijskog tržišta u regiji.