Adnan Delić: Rast premije pogurala životna osiguranja

Za sada neće biti razdvajanja poslova životnih i neživotnih osiguranja kod kompozitnih društava. Nužno jačanje kapitalne osnove osiguravatelja, predloženo povećanje cenzusa. Očekivati je promjene u portfelju u korist dobrovoljnih osiguranja i to naročito zdravstvenog i imovinskih osiguranja, rekao je direktor Agencije za nadzor osiguranja FBiH Adnan Delić, u intervjuu za poslovni portal Profitiraj.ba

0
8887
Adnan Delić, direktor Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH

Razgovarao: M. Pehilj / Profitiraj.ba

Premija osiguranja na tržištu Bosne i Hercegovine u 2015. porasla je 4,7%, na 588,62 miliona KM. Od tog iznosa, premija društava za osiguranje sa sjedištem u Federaciji BiH iznosi oko 417,33 miliona KM sa rastom od 2,7% u odnosu na godinu ranije. Kako vi komentirate ovaj kontinuirani rast premije osiguranja, uprkos nepovoljnim makroekonomskim kretanjima u bh. ekonomiji?

Podaci pokazuju da određeni trend rasta ukupne premije postoji, mada dobrovoljna neživotna osiguranja još nisu ostvarila zamah za koji postoji potencijal u Federaciji BiH, odnosno na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Povećanje ukupne premije je prvenstveno generisano iz povećanja premije životnog osiguranja od oko 6 posto.

Evidentan je trend porasta premije životnog osiguranja, u odnosu na neživotna osiguranja, kod kojih je i dalje dominantno obavezno autoosiguranje. Da li je u narednom periodu realno očekivati korekcije u premijskoj strukturi?

Rast u životnom osiguranju najvećim dijelom je generisan iz aktivnosti bankarskog sektora. Naime, nakon ‘ukidanja’ institucije žiranta, veliki dio tražitelja kredita se odlučuje za policu životnog osiguranja kao instrument obezbjeđenja.
U neživotnim osiguranjima i dalje je dominantno obavezno osiguranje mada se njegov udio smanjuje što su svakako dobri pokazatelji. Realno bi bilo očekivati dodatne promjene u portfelju u korist dobrovoljnih osiguranja i to naročito zdravstvenog osiguranja i imovinskih osiguranja.

Međuentitetsko tržište osiguranja u BiH ima trend rasta, iako to umnogome koči neusklađenost propisa. Kako to prevazići i, uprkos tim preprekama, očekujete li rast međuentitetskog premijskog prihoda u narednom periodu?

Na entitetskom nivou postoje određene neusaglašenosti vezano za obavezno osiguranje od odgovornosti motornih vozila. Agencije za nadzor osiguranja je inicirala kod nadležnog Federalnog ministarstva finansija izmjene i dopune zakonske regulative u cilju iznalaženja novih svrsishodnijih rješenja. Za nadati se da će navedena inicijativa biti realizovana u 2016. godini što bi uveliko olakšalo rad društava na cijeloj teritoriji BiH. Dalja usaglašavanja će ići u smjeru EU Direktiva i obaveza finansijskog sektora.

Povećanje kapitalnog cenzusa

BiH je još uvijek nedovoljno razvijeno tržište osiguranja i s malim učešćem premije u BDP-u. Činjenica je da jedan dio osiguravajućih društava opstaje na tržištu unatoč izrazito niskom tržišnom udjelu, niskom nivou premijskog prihoda i negativnim trendovima u osnovnim pokazateljima poslovanja. Kakve su aktivnosti Agencije po pitanju zaštite osiguranika?

Ako govorimo o tržištu osiguranja u Bosni i Hercegovini pojedina društva imaju probleme na kojima rade obje enitetske nadzorne Agencije, a sve u cilju zaštite osiguranika i oštećenika. Agencija za nadzor poduzima sve zakonom propisane mjere kako bi zaštitila osigurateljno-tehničke fondove.

Da li je sazrelo vrijeme za povećanje cenzusa za osnivanje osiguravajućih društava u BiH i je li realno očekivati u skorije vrijeme ukrupnjavanje na tržištu osiguranja u našoj zemlji?

Kao što je poznato Direktive prije usvajanja Solvency II režima su predviđale za obavljanje životnog i neživotnog osiguranja kao i reosiguranje povećanje kapitalnog cenzusa, što je bilo i provedeno kroz zakonsku regulativu zemalja u okruženju. Dakle, da li je sazrelo vrijeme, mislim da jeste u cilju jačanja kapitalne osnove, koja je kod pojedinih društava na minimalnom nivou. U BiH je također predloženo povećanje cenzusa kroz promjene zakonske regulative.
Što se okrupnjavanja tiče i tu mislim da bi realno mogli očekivati kretanja u tom smjeru i šanse se u tome trebaju prepoznati na vrijeme.

Vlada FBiH je 18.02.2016. utvrdila i Parlamentu FBiH na usvajanje po hitnoj proceduri uputila izmjene Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti. Izmjenama je, pored ostalog, predloženo da Agencija za nadzor donosi zajedničke uslove i premijski sistem za obavezna osiguranja od odgovornosti. Hoće li to uvesti više reda u poštivanju odredbi premijskog sistema?

Da, nakon 2005. godine u Federaciji BiH nisu vršene izmjene i dopune Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju, dok je isti Zakon pretrpio više izmjena u Republici Srpskoj. U cilju harmoniziranja propisa i jačanja jedinstvenog tržišta obaveznog osiguranja AO nadležno ministarstvo finansija pripremilo je izmjene i dopune.
Pitanje obaveznog osiguranja, odnosno primjene bonus-malus sistema, nije izazov samo u BiH nego i u regiji. Izmjenama i dopunama rješava se ne samo pitanje uslova i tarifa, nego i pitanje ažurnosti rješavanja odštetnih zahtjeva, te priprema za libaralizaciju ove vrste osiguranja.

Deregulacija, odnosno liberalizacija tarifa (cijena) osiguranja od autoodgovornosti predstavlja prirodan slijed u razvoju tržišta osiguranja. Šta se radi po tom pitanju i kakva je danas situacija u segmentu auto-osiguranja gdje vlada i najveća konkurencija?

Agencija za nadzor već osam mjeseci kontinuirano provodi dodatne aktivnosti na suzbijanju nelojalne konkurencije u AO. Što se tiče liberalizacije ona je neminovnost i za BiH tržište, ali se za nju treba pripremiti. Od adekvatne pripreme će zavisiti i efekti liberalizacije, odnosno stanje na tržištu da ne bi dolazili u kompleksna stanja kao određene zemlje, koje su gotovo preko noći uvele liberalizaciju.

Brže rješavanje šteta

Kada je u pitanju AO, među predoženim izmjenama zakona je i skraćivanje roka osiguravateljima za isplatu šteta, sa 90 na 60 dana. U kojoj mjeri će osiguravatelji uistinu moći ispuniti te nove obaveze, i kako Vi ocjenjujete stanje na tržištu osiguranja po pitanju likvidnost i ažurnosti u isplati šteta u FBiH?

Ažurnost rješavanja odštetnih zahtjeva mogla bi uvijek biti bolja i u tom cilju Agencija za nadzor je usmjerila i u protekloj godini svoje aktivnosti. Određena grupa društava za osiguranje je potpisala sporazum o direktnom rješavanju šteta kada su njihovi osiguranici u pitanju, što svakako treba doprinijeti bržem rješavanju šteta i jačanju povjerenja osiguranika i oštećenika u osiguranju.
U 2015. godini uspostavljena je i institucija Ombudsmana u osiguranju, koja također treba dati svoj doprinos u bržem rješavanju sporova.

Agencija za nadzor osiguranja FBiH je u prvoj polovini 2015. uvela novi obračun premije osiguranja AO koji podrazumijeva diferenciranje osiguranika koji predstavljaju rizične grupe od osiguranika koji to nisu. Ukratko, vozači koji izazovu udes morat će plaćati skuplje osiguranje prilikom registracije automobila. Kakvi su efekti tih mjera u proteklom periodu i da li će biti nekih novih izmjena po tom pitanju?

U 2015. godini nije uveden novi obračun, već su društva u obavezi primjenjivati adekvatan obračun premije AO u zavisnosti od toga da li je neko uzrokovao štetu ili ne. Efekti po premiji su već evidentni. Ono što je predmet kontrola Agencije za nadzor u narednom periodu su troškovi, kako bi se utvrdili stvarni efekti poduzetih aktivnosti.
I dalje su problem javne nabavke koje ne tretiraju na bilo kakav specijalan način oblast osiguranja, niti uvažavaju trenutna zakonska rješenja u oblasti osiguranja. Ovdje, prije svega, mislim na tarife AO koje su definisane i nepromjenljive u datim okolnostima. Agencija će i na ovom pitanju raditi u narednom periodu u koordinaciji s Agencijom za javne nabavke i drugim relevatnim faktorima.

Izmjenama zakona u FBiH i banke će se moći baviti poslovima posredovanja u osiguranju. Kako to komentirate i u kojoj je mjeri usklađen Zakona o posredovanju u osiguranju sa Zakonom o bankama?

Banke su već od izmjena Zakona o bankama izuzetno zainteresirane za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju i na taj način razvoj bankokanala. Na taj način nudeći najširi mogući izbor financijskih usluga na jednom mjestu, banke i osiguravatelji nastoje efikasnije iskoristiti potencijale svojih klijenata i time povećati vlastite profite, nudeći objedinjenu ponudu usluga osiguranja i bankarskih usluga.

Upravljanje rizicima

Najveći izazov koji stoji pred evropskim društvima za osiguranje je nova direktiva Evropske unije, poznatija pod nazivom Solventnost II, s fokusom na upravljanje rizicima. Da li će i unutar bh. tržišta biti usaglašavanja s pomenutom EU direktivom?

Kao i ostalim oblastima i u osiguranju postoji obaveza usaglašavanja sa EU direktivama. Kada će i u kojem obliku biti primjenjena nova direktiva zavisi od resornog ministarstva, odnosno zakonske regulative. Na polju upravljanja rizicima Agencija za nadzor već radi određene aktivnosti i u 2016. godini će biti predložene izmjene određenih podzakonskih akata.

U skladu sa propisima EU, i međunarodnom praksom, nova osiguravajuća društva koja se osnivaju mogu da se bave ili životnim ili neživotnim osiguranjem, a onaj ko želi da se bavi i jednim i drugim mora da osnuje dva društva. Da li će i na tržištu BiH u dogledno vrijeme doći do razdvajanja poslova životnih i neživotnih osiguranja, jer i kod nas ima nekoliko kompozitnih društava koja se bave i životnim i neživotnim osiguranjem?

Za sada neće biti razdavajanja, ali će i dalje postojati obaveza odvojenog administriranja životnog i neživotnog osiguranja. I u zemljama u okruženju postoje kompozitna društva kao zatečeno stanje. Nova društva za osiguranje mogu biti osnovana samo kao ‘life’ ili ‘non life’ društva za osiguranje.

Svjetska banka odnedavno zagovara pristupanje BiH projektu Europa Re s ciljem povećanja nivoa osiguravajućeg pokrića od rizika prirodnih katastrofa i vremenskih nepogoda, a namijenjen je domaćinstvima, malim i srednjim preduzećima, poljoprivrednicima i javnom sektoru. Kakav je vaš stav po tom pitanju?

Po ovom pitanju se vodilo dosta rasprava. Struka je u Federaciji BiH ocijenila projekat nezadovoljavajućim u ovakvom zakonskom okviru. Da bi navedeni projekat uspio potrebno je stvoriti niz pretpostavki koje objektivno nisu uspjele u drugim zemljama ili nisu uspjele u zadovoljavajućoj mjeri, primjera radi: obavezno osiguranje imovine i sl).
Ono što moram istaći kao pozitivno je da po ovom pitanju struka osiguranja u FBiH ima jedinstven stav i da postoje određene stručne osigurateljne aktivnosti na ovom polju koje bi mogle biti interesantne za izvršnu vlast o čemu će svakako biti dosta riječi u narednom periodu.