Zemlje Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, bivša jugoslovenska republika Makedonija, Crna Gora i Srbija) imaju nedovoljno razvijene transportne, energetske i telekomunikacijske mreže u poređenju sa prosjekom Evropske unije (EU).
Da bi se približili standardima EU, ove države moraće obezbijediti dodatna finansijska sredstva iz domaćih ali i inostranih izvora. Takođe je neophodno bolje planiranje i implementacija javnih investicionih projekata, navodi se u nedavno objavljenom dokumentu evropskog odjela Međunarodnog monetarnog fonda.
MMF je, dakle, identifikovao nedostajuću osnovnu javnu infrastrukturu u regionu kao glavnu prepreku većem ekonomskom rastu.
Bolje transportne, elektroenergetske i telekomunikacijske mreže pomogle bi zemljama Zapadnog Balkana da povećaju produktivnost, bolje se integrišu u tokove globalne trgovine i učine regiju privlačnijom za strana ulaganja. Analiza pokazuje da bi regionalno koordinirani napori u oblasti javne infrastrukture, u kombinaciji sa poboljšanim upravljanjem na postojećim projektima, mogli značajno povećati prihode po glavi stanovnika. Dugoročna dobit stvarnog BDP-a po glavi stanovnika mogla bi iznositi čak 3-4 postotna boda.
Međutim, dostizanje infastrukturnog nivoa EU je teško: javna ulaganja zahtijevaju postojanje bogatih budžetskih resursa i jake institucionalne okvire koji uređuju odabir, izvršenje i monitoring projekata. Ova dva uslova uglavnom nedostaju na području Zapadnog Balkana. Većina zemalja u regiji već se suočavaju sa visokim stepenom javnog duga, a neke zemlje također imaju i velike budžetske deficite. Poteškoće u iskorištavanju međunarodnih tržišta kapitala ograničavaju likvidnost. Upravljanje javnim ulaganjima također je slabo, ocjena je MMF-a.
Uprkos preprekama, potencijalna korist od unapređenja infrastrukture jasno ukazuje na potrebu zemalja Zapadnog Balkana da ulažu u modernizaciju njihovih transportnih arterija, te energetsku i telekomunikacijsku infrastrukturu, navodi MMF.
