Addiko analiza: Prognoza rasta BDP-a BiH za 2019. smanjena sa 3,5% na 3%

0
180
Hrvoje Stojić, direktor odjela ekonomskih istraživanja Addiko Grupacije

Prognozu rasta BDP-a Bosne i Hercegovine za 2019. godinu snizili smo na 3% uglavnom temeljem slabijeg trenda vanjske potražnje, zastoja u privatnim kapitalnim izdacima, te blagog usporavanja privatne potrošnje, istakao je Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko Grupacije.
Stojić u novom izdanju Addiko Quarterly Economic Outlooka navodi da se očekuje da će budžet BiH ostati u suficitu zbog plana privremenog finansiranja za prvo polugodište 2019. godine, ograničene potrošnje, odgođenih javnih kapitalnih izdataka, dok se jaz u tekućem računu nastavlja povećavati uslijed pojačane potražnje za uvozom i potrošnjom.
Addiko u analizi navodi da je rast BDP-a BiH u zadnjem kvartalu 2018. ostao na stabilnih 3% (3,1% za finansijsku 2018. godinu), unatoč slabim rezultatima industrijske proizvodnje, usporavanju robnog izvoza i otpuštanju zaliha.
“Važno je naglasiti da je potrošnja domaćinstava zadržala snažan trend zahvaljujući ubrzanju rasta plaća i radnih mjesta, 14% višim inostranim turističkim noćenjima te stalnim doznakama nerezidenata. Stagnantna dinamika robnog izvoza uslijed pada EU potražnje, privremenih prekida u radu Aluminija i carina koje je nametnulo Kosovo, popraćeni su i privremenim sporijim rastom uvoza te se pokrivenost robnog uvoza izvozom tek neznatno promijenila (na godišnjem nivou) na 62%. Industrija je usporila uglavnom u segmentu proizvodnje energije, te sektoru ne-trajnih i intermedijarnih proizvoda“, ističe Stojić.
On dalje navodi da visokofrekventni pokazatelji ukazuju na usporavanje rasta BDP-a na 2% godišnje u prvom kvartalu 2019., kroz daljnji pad industrije i pogoršanje uslova vanjske trgovine.
“Bh. ekonomija se pokazala otpornijom na kontinuiranu političku nestabilnost. Ipak, smanjili smo prognozu rasta BDP-a za 2019. godinu na 3% (s prijašnjih 3,5%) uslijed znatno slabijeg impulsa vanjske potražnje i posljedičnih odgađanjaprivatnih kapitalnihizdataka, kao važnih pokretačapotrošnje. Unatoč političkim pitanjima, ubrzanje ulaganjapružit će oslonac rastu putem energetskih projekata, cestovnih infrastrukturnih projekata sufinansiranim od strane EBRD-a, te stambene izgradnje. Privatna će potrošnja usporiti no ostaje poduprta snažnijim tržištem rada, rastom zaduživanja i prilivom od turizma. Rizici za rast uglavnom su politički. Nakon formiranja državne vlade i povratne informacije Bruxellesa o upitniku EU-a tokom drugog kvartala, BiH može ponovno pokrenuti reforme s ciljem EU kandidature (2020), no s izgledima za kasniji ulazak“, ističe Stojić.
Dalje se navodi da je agencija Standard and Poor’s nedavno poboljšala izglede za kreditni rejting (B) Bosne i Hercegovine na pozitivne, uslijed boljih ekonomskih izgleda s obnovljenim MMF programom i fokusom na strukturne, izborne i pravosudne reforme. Rejting također podržavaju razborita fiskalna politika, smanjenje javnog duga i postojani izgledi za rast dok bi održiva primjena programa MMF reformi mogla rezultirati povećanjem kreditnog rejtinga već kasnije ove godine (ili početkom 2020).
“Bosna i Hercegovina je u 2018. vjerojatno ostvarila suficit državnog budžeta od oko 1% BDP-a zahvaljujući stabilnom prilivu od poreza (7,2% jači cestovni porezi), ograničenoj potrošnji i manjim kapitalnim izdacima uslijed političkog zastoja. S obzirom na režim privremenog finansiranja u prvom polugodištu 2019., ograničenjima rashoda u 2019. godini (s kašnjenjima u kapitalnim izdacima za javnu infrastrukturu) i snažnu domaću potražnju, ponovno vidimo budžetski suficit od 1% BDP-a, iako s većim negativnim rizicima u slučaju jače realizacije kapitalnih izdataka. Također, očekujemo da će apetit za potrošnjom opadati kada nova vlada nastavi razgovore s MMF-om“, ističe Stojić.
Dalje se navodi da će fokus politike i protu-cikličnih mjera biti na stvaranju fiskalnog prostora za kapitalne izdatke kroz racionalizaciju potrošnje, reforme poduzeća u državnom vlasništvu, usklađivanje poreznih rezova na rad/birokraciju među entitetima, itd.
“Deficit tekućeg računa pao je na 700 miliona eura (4% BDP-a) u 2018. godini, zbog snažnijeg suficita u sektoru usluga i stabilizacije robnog deficita. U 2019. očekujemo blagi rast deficita na oko 4,8% BDP-a uslijed snažnije uvozno orijentisane potrošnje i investicija, dok vanjski rizici ostaju ograničeni višim deviznim rezervama (7+ mjeseci pokrivenosti uvoza), kao i pokrićem direktnih stranih ulaganja u uslovima snažnijeg tržišta nekretninama i poboljšanim izgledima za poslovnu klimu nakon političke stabilizacije“, navodi se u u novom izdanju Addiko Quarterly Economic Outlooka.

Kompletan analitički pregled regije možete vidjeti OVDJE

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here