Bosna i Hercegovina je po obimu vanjskotrgovinske razmjene u 2017. gotovo dostigla iznos od 30 milijardi KM i ove godine očekivati je da ta iznos bude i realizovan. Ovo je rekao bh. ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović na današnjoj prezentaciji trgovinske razmjene BiH sa svijetom, održanoj u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Šarović je istakao da je BiH prošle godine povećala obim spoljnotrgovinske razmjene za 3,5 milijardi KM, a prvi put je zabilježena i pokrivenost uvoza izvozom nešto iznad 60 posto.
“Ukoliko se nastave ovakvi trendovi, za tri godine može se očekivati da dostignemo granicu od 70 posto pokrivenosti uvoza izvozom. Naš najznačajniji partner i dalje je Evropska unija, da je pokrivenost uvoza izvozom sa EU rekordnih 71 posto.
Od zemalja regiona najznačajniji partneri su Hrvatska, Srbija i Turska i sa ovim zemljama ukupan obim razmjene iznosi 84 posto.
Trgovinska razmjena sa Srbijom i Hrvatskom iznosi više od šest milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom sa Srbijom porasla je sa 45 posto na 53 posto, a sa Hrvatskom sa 60 na 70 posto.
Turska je rastuće tržište za BiH i prošlogodišnji obim razmjene iznosio je 1,2 milijarde KM, a do 2020. očekivati je da će porasti i na dvije milijarde KM.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić kazao je da je BiH lani ostvarila izvoz u vrijednosti 11,384 milijarde KM, što je više za 16,54 posto u odnosu na predhodnu godinu, dok je vrijednost uvezene robe u BiH iznosila 18,447 milijarde KM i veća je za 13,44 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini bila je 61,71 posto i povećana je za 2,73 posto u odnosu na 2016. godinu. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene je također povećan za 14,61 posto i iznosio je 29,832 milijarde KM. Vanjskotrgovinski deficit BiH u 2017. iznosi 7,062 milijarde KM.
Direktor Sektora za makroekonomski sistem Komore BiH Momir Tošić dodao je da je u 2017. u odnosu na predhodnu godinu, porast izvoza iz BiH ostvaren sa svim zemljama vodećim partnerima u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Najviše procentualno ostvareni rast izvoza zabilježen je u Crnu Goru i Mađarsku, dok je kod uvoza najveći porast zabilježen iz Rusije, SAD-a, Poljske, Mađarske.
