Ekonomski oporavak Federacije BiH najkasnije do kraja 2021.

0
468
Vlada FBiH donijela je odluku o raspodjeli sredstava MMF-a nižim nivoima vlasti (Foto: Arhiv)

Vlada FBiH danas je usvojila Program ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije BiH u 2020. i 2021. godini, s pretpostavkama za održiv i ubrzan rast u 2022. godini.
Federalni premijer Fadil Novalić je novinarima nakon sjednice Vlade FBiH kazao da je za potrebe ovog dokumenta napravljeno niz simulacija utemeljenih na padu BDP-a, koji se procjenjuje između 2,6 i 5 posto. Kazao je da su definirani setovi mjera, koje se odnose na fiskalnu politiku, aktivne mjere zapošljavanja i mjere u okviru finansijskog sektora, među kojima je i uspostava i jačanje Garantnog fonda.
Novalić je istakao da ukoliko ne bude odstupanja u provođenju zacrtanih mjera možemo očekivati da bi se najkasnije do kraja 2021. godine ekonomski rast FBiH mogao vratiti na nivo od februara ove godine, odnosno prije proglašenja pandemije Covid-19.
Mjere propisane Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom Covid-19 uključuju Fond za stabilizaciju privrede (omogućen Rebalansom budžeta FBiH za 2020. godinu), Garantni fond pri Razvojnoj banci FBiH i obustavljanje uplata akontacija poreza na dobit i dohodak. Pretpostavka je da će nakon primjene ovog zakona u Fondu za stabilizaciju privrede ostati 200 do 250 miliona KM. Od preostalog iznosa, 150 miliona KM će biti stavljeno na raspolaganje za izgradnju cesta, a ostatak korišten kao svojevrstan stabilizator eventualnom dodatnom padu prihoda od doprinosa za PIO, kako bi, i u tom slučaju, bila obezbijeđena stabilnost i redovnost isplate penzija.
Ako budu realizirane ove mjere, privredi će, putem subvencija, u naredna tri mjeseca biti osigurano 200 do 250 miliona KM, te 100 do 150 miliona KM dodatne likvidnosti zbog obustavljanja plaćanja akontacije poreza na dobit.
Finansijski solventniji kantoni će imati i svoje specifične mjere, pa se očekuje da se konsolidovano, kroz razne subvencije, u privredu ubrizga dodatnih 100 do 130 miliona KM. Također, iz Budžeta FBiH će kantonima putem transfera biti doznačeno 200 miliona KM, a općinama i gradovima biti doznačeno 30 miliona KM.
Prenamjenom namjenskih sredstava, nižim nivoima vlasti će biti oslobođen još jedan značajan iznos sredstava. Dio kompletnog fiskalnog potencijala će od strane nižih nivoa vlasti morati biti iskorišten za budžetsku podršku, usljed pada prihoda, ali će značajan dio moći biti iskorišten za specifične mjere podrške privredi.
Sve ove mjere usmjerene su na ublažavanje tzv. prvog udara, te mogu biti nazvane i pasivnim.
Aktivne mjere, koje će slijediti nakon prvog paketa, svrstane su u sedam grupa. Riječ je o mjerama iz sfere fiskalne politike, aktivnim mjerama zapošljavanja, mjerama u okviru finansijskog sektora, mjerama s ciljem unapređenja poslovnog ambijenta, zatim onim usmjerenim na rasterećenje privrede i povećanje stepena konkurentnosti i otpornosti ekonomije, kao javne i privatne investicije.

Odgoda plaćanja kredita

Vlada FBiH je usvojila dvije odluke o odgodi plaćanja obaveza za 90 dana za korisnike kredita po programima Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. Riječ je o 34 korisnika kredita realizovanih putem Union banke d.d. Sarajevo i o dva korisnika putem Razvojne banke FBiH.
Prelazni moratorij bit će realizovan tako što će biti produžen rok za plaćanje dospjelih obaveza korisnicima kredita za 90 dana, bez potpisivanja aneksa ugovora o kreditu. Produžavanje roka podrazumijeva da neće biti obračunavana zatezna kamata u periodu trajanja prelaznog moratorija.
Razlog za donošenje ovih odluka je ublažavanje posljedica koje je na privredna društva u Federaciji BiH ostavila pandemija koronavirusa.