Adria region čeka pad cijena nekretnina za najmanje 10 posto

0
431
Inflatorni pritisci utiču na realne plate, što guši tražnju u stambenom sektoru

Analitičari Bloomberg Adrije u novom izvještaju izrazli su očekivanja da ćemo 2023. godine svjedočiti velikoj korekciji cijena nekretnina u Adria regionu – za najmanje 10 posto u prosjeku u odnosu na nivo iz 2022. godine.
Kako su istakli, glavni pokretači takvog kretanja je agresivno povećanje kamatnih stopa od strane centralnih banaka, recesiono okruženje i inflacija. Ističu da inflatorni pritisci utiču na realne plate, što guši tražnju u stambenom sektoru, dok uvećani troškovi građevinskog materijala i slabije investicije zbog usporavanja privrede, zajedno sa skupljim finansiranjem, guraju ponudu ka negativnoj tendenciji.
Šestomjesečni euribor je, na primjer, početkom godine bio -0,5%, da bi do kraja oktobra porastao 2022. na 2,1%, što znatno poskupljuje sve stambene kredite.


Analitičari Bloomberg Adrie predviđaju da će krajem ove i početkom sljedeće godine ukupna građevinska aktivnost u regionu usporiti, odnosno da će se u najgorem slučaju snažno pogoršati.
Uvjerenju o opadanju građevinske aktivnosti i cijena nekretnina u 2023. godini doprinosi i pad broja izdatih građevinskih dozvola, što predstavlja pokazatelj buduće građevinske aktivnosti, pa i potražnje za stambenim prostorom.
Osim toga, ankete o bankarskim kreditima u regionu pokazuju da banke u sve većoj mjeri nerado daju kredite preduzećima i potrošačima, ističe analitički tim Bloomberg Adrije. U drugom kvartalu 2022. banke u Adria regionu su prijavile znatno pooštravanje standarda kreditiranja za hipoteke stanovništva. Treba, ipak, reći da stambeni krediti i dalje u prosjeku bilježe dvocifren rast.


Najnoviji podaci pokazuju trenutno usporavanje ili opadanje građevinske aktivnosti u svim zemljama Adria regiona, osim u Sloveniji, gdje ona održava snažan tempo.
Stope rasta pokazale su raznolike performanse u regionu: one su bile negativne u Sjevernoj Makedoniji (-12,9% međugodišnje u julu), Bosni i Hercegovini (-1,6% u drugom kvartalu 2022) i Srbiji (-11,8% u drugom kvartalu 2022), blago pozitivne u Hrvatskoj (1,6% u avgustu), dok je Sloveniji zabilježen značajniji rast (30,2% u avgustu), navodi se u izvještaju.