Autor: Raiffeisen Bank
Učinak Srednje i Istočne Evrope (SIE)* u 2016. bio je općenito obećavajući. Godinu su obilježili solidan razvoj novih neto kredita, stabilizacija ili poboljšanje kvalitete sredstava kao i trajni oporavak nekoliko ključnih tržišta SIE kao što su Rusija, Rumunija ili Mađarska.
Zahvaljujući općenito većem rastu bilansa stanja u odnosu na eurozonu, došlo je do ponovnog relativnog sustizanja bankarskog sektora – vrsta trenda konvergencije bankarskog sektora poznatog pod nazivom ‘Konvergencija bankarskog sektora 4.0.
Vrijednost aktive bankarskog sektora SIE porasla je sa 8,3 procenata vrijednosti bankarske aktive eurozone u 2015. na približno 9 procenata u 2016., što predstavlja ukupan rast vrijednosti bankarske aktive SIE na nekih 2,400 milijardi eura. Izuzetno značajan rast aktive bankarskog sektora SE/JIE nastavljen je, tako da je krajem 2016. iznosio oko 1,070 milijardi eura.
Došlo je i do oporavka vrijednosti sredstava bankarskog sektora Rusije, tako da trenutna ukupna aktiva iznosi 1,200 milijardi eura, što je za samo 1,7 procenata manje od maksimuma ostvarenog u 2013. Međutim, period izvanrednih stopa rasta u bankarskom sektoru SIE je završen, što djelimično potvrđuje i činjenica da je tržišno učešće stranih kreditora u SIE na najnižem nivou u zadnjih deset godina.
U 2016. došlo je do povećanja tržišnog učešća državnih banaka u podregionu IE, ali i do rasta lokalnog/državnog vlasništva u SE. Samo posvećene zapadne banke u SIE, poput RBI, a koje su prilagodile svoje poslovne modele i tržišne strategije u posljednjih par godina, i dalje prepoznaju potencijal bankarskog sektora SIE.
“Očekujemo značajno poboljšanje održivosti stopa rasta novih kredita i sredstava. Obzirom na njihove kapacitete i diversifikaciju, bankarska tržišta SIE i dalje nude mogućnosti ostvarivanja umjerenih tokova prihoda”, izjavio je Johann Strobl, generalni direktor Raiffeisen Bank International AG (RBI).
Njegova procjena utemeljena je na ključnim rezultatima predstavljenim u aktuelnom Godišnjem izvještaju o bankarskom sektoru SIE – publikaciji RBI/Raiffeisenovog Odjela za istraživanje pripremljenog u saradnji sa bankama mreže RBI u SIE i Raiffeisen Centrobank AG. Izvještaj je predstavljen na press konferenciji održanoj u Beču 08. juna 2017.
RoE opet u vrijednosti od 10 procenata
Profitabilnost SIE u 2016. ponovno je značajno nadmašila profitabilnost bankarskog sektora Zapadne Evrope čime su okončane godine negativnog trenda profitabilnosti bankarskog sektora SIE: RoE bankarskog sektora eurozone stagnirao je u 2016. na vrijednosti od oko 5 do 6 procenata. Nakon usklađivanja po osnovu izuzetnih jednokratnih efekata u Ukrajini (povezanih uglavnom sa nacionalizacijom Privatbank), prosječna profitabilnost (RoE) u SIE ponovo je dosegnula vrijednost od približno 10 procenata.
“Cjelokupna situacija na bankarskom tržištu SIE ide u korist ostvarenju RoE od minimalno 10 procenata na nivou regiona, što je profitabilnost koja omogućava kreditorima povrat njihovih troškova kapitala. Troškovi kapitala glavnih kreditora SIE procjenjuju se na vrijednost od 9 do 11 procenata, ovisno o pojedinačnom poslovnom modelu. U tom smislu, važno je naglasiti da je u 2016., na osam od 14 bankarskih tržišta obuhvaćenih ovim Izvještajem, RoE sektor bio makar iznad praga od 10 procenata. RoE od 10 procenata ostvaren je u 2015. na samo četiri tržišta. Posmatrano zbirno, Ukrajina je jedino bankarsko tržište SIE koje je ostvarilo gubitak u 2016.”, izjavio je Gunter Deuber, direktor Odjela za istraživanje stalnih prihoda i valuta pri RBI/Raiffeisenovom Odjelu za istraživanje i jedan od glavnih autora Izvještaja o bankarskom sektoru SIE.
Pozitivan trend prihoda u bankarskom sektoru SIE rezultat je smanjenja makroekonomske neuravnoteženosti, više ujednačenog rasta kredita i odsustva značajnih tržišnih ili regulatornih šokova (npr. kursnih kriza, prinudnih konverzija kredita). Nadalje, prema procjenama Raiffeisenovog Odjela za istraživanje, razumno je očekivati novu rundu konvergencije bankarskog sektora. Sadašnji nivo finansijskog posredovanja u svim podregionima SIE niži je od osnovnog osiguranog nivoa.
“U takvim okolnostima otvara se mogućnost nove runde finansijskog produbljivanja, tj. rasta finansijskog sektora nešto iznad rasta BDP-a”, pretpostavio je Gunter Deuber.
Ukupni NPL pokazatelj SIE manji od 10 procenata
Regionalni NPL pokazatelj SIE stabilizirao se u 2016. na nivou od oko 8 procenata. Navedeno je rezultat umjerenog poboljšanja NPL pokazatelja SE/JIE, čiji prosječni NPL pokazatelj trenutno iznosi oko 7 procenata (SE: 6 procenata; JIE: 12 procenata) od ukupnih kredita – najniža vrijednost od 2010. godine.
Manji podbačaj NPL pokazatelja SIE, u odnosu na NPL pokazatelj SE/JIE, može se jednostavno objasniti nedavnim dešavanjima u regionu IE. Bjelorusija je izmijenila standarde utvrđivanja NPL, što je dovelo do rasta NPL pokazatelja na približno 12 procenata – ranije je vrijednost bila jednocifrena. Zvanični NPL pokazatelj Ukrajine ostaje blizu 30 procenata. Kvalitet aktive u Rusiji dosegnuo je svoju najvišu vrijednost i to nešto ranije od očekivanog. NPL pokazatelj blago je opao sa 7,2 procenta u 2015. na 7 procenata na kraju 2016. godine.
Stručnjaci Raiffeisenovog Odjela za istraživanje, općenito, očekuju smanjenje NPL pokazatelja SIE u 2017. obzirom na prilično poboljšanje kvaliteta aktive u SE/JIE i Rusiji. Ipak, NPL pokazatelj IE vjerovatno će ostati iznad svog dugoročnog prosjeka i u naredne dvije-tri godine, što odražava izazove u bankarskom sektoru Ukrajine, Bjelorusije, te mnogo manje mogućnosti novog kreditiranja u Rusiji.
Strane banke u Rusiji
U svojoj analizi, Elena Romanova, stručnjak za bankarsko poslovanje u SIE pri RBI/Raiffeisenovom Odjelu za istraživanje i jedan od glavnih autora Izvještaja o bankarskom sektoru SIE, posebnu pažnju posvetila je tržištu Rusije. U ovogodišnjem Izvještaju fokusirala se na strane banke u Rusiji.
“Obzirom na stabilizaciju tržišta, banke Zapadne Evrope prisutne u Rusiji, konačno su mogle odahnuti u 2016. godini. Njihove ozbiljne namjere u pogledu smanjenja svih kategorija aktive u 2014/15. polako gube na intenzitetu i zauzima se pristup usmjeren ka ostvarenju dobiti umjesto smanjenju izloženosti kojem se težilo u posljednje dvije-tri godine“, istakla je Romanova.
“Smatramo da je na ovaj preokret utjecalo nekoliko faktora. Prvo, smanjenja zabilježena kod svih vodećih grupacija u Rusiji bila su značajna u posljednje tri godine. To je rezultiralo smanjenjem kreditnih portfelja, troškova i mreža – sve u isto vrijeme. Drugo, 2016. godina donijela je određeno olakšanje u pogledu kreditnog rizika. Što se tiče eksponiranosti aktive, udar na aktivu dogodio se u 2014/15. čime su banke bile prinuđene da značajno uvećaju troškove rezervisanja, te preispitaju svoju spremnost za izlaganje riziku i svoju strukturu aktive. Banke su se opredijelile za različite pristupe ovisno o specijaliziranosti pojedinačne grupacije. Međutim, sve su imale isti cilj, koji se do sada prilično ostvario: smanjiti rizike i troškove u Rusiji koliko god je moguće”, navodi Romanova.
Posmatrano na ukupnom nivou, dodaje Romanova, evropske banke su se prilagodile i poboljšanje njihovih rezultata na tržištu Rusije već je evidentno.
“Ipak, ‘cijena’ navedenog je smanjenje tržišnog učešća, a koji je nekad predstavljao prioritet evropskih banaka u Rusiji i ključni motiv za njihovo brzo uvećanje sredstava. Ukupno tržišno učešće supsidijara koji su u 100-postotnom stranom vlasništvu u Rusiji, u 2016. iznosilo je 6,1 procenata aktive – pet godina ranije ove banke imale su učešće od 8,5 procenata”, navodi Romanova.
Digitalno bankarstvo: Region SIE ‘testno područje’ za prekogranična rješenja
