Banke u Srbiji neosnovano naplaćivale trošak obrade kredita

0
1171
Banka je sudskom presudom obavezna da klijenta novčano obešteti zbog provizije koju je neosnovano naplaćivala

Apelacioni sud u Beogradu donio je prvu pravosnažnu presudu po kojoj banka nema pravo da naplaćuje trošak obrade kredita, odnosno proviziju za obradu kredita.
U rješenju objavljenom na portalu Udruženja za zaštitu bankarskih klijenata Efektiva, navodi se da je jedna tužena banka neosnovano naplaćivala proviziju na ime obrade kredita, zbog čega je obavezna da klijenta obešteti u iznosu od 3.689 švicarskih franaka sa kamatom, počevši od 2006. do 2012. godine, a na ime provizije koju je neosnovano naplaćivala.
“Ova presuda konkretno znači da su banke unazad 15 godina nezakonito naplaćivale proviziju za obradu kredita. Banke su to naplaćivale u procentualnom iznosu od iznosa odobrenog kredita, što znači da taj trošak obrade više plaća korisnik koji je podigao veći kredit u odnosu na korisnika koji je podigao manji kredit, a zapravo banka sa njima obavi isti posao”, kaže u izjavi za Tanjug predsjednik Udruženja bankarskih klijenata Efektiva Dejan Gavrilović.
Konkretno, u ovom slučaju, banka će, prema njegovim riječima, morati da vrati klijentu negdje oko 300.000 dinara, koji su naplaćeni kao fiktivni trošak na ime obrade kredita.
“Presudom se konstatuje da troškovi koje banka ima u postupku odobravanja isplate kredita moraju biti sadržani u kamati kao jedinoj cijeni prilikom odobravanja, odnosno prodaje kredita, što je zapravo i saglasno Zakonu o obligacionim odnosima, članu 1.065, koji kaže da banka jedino može kamatu da naplaćuje prilikom stavljanja na raspolaganje kredita korisniku kredita”, ističe Gavrilović.
Navodi da je teško utvrditi tačan iznos provizija koje su banke naplatile, ali su okvirno, prema računici Efektive, samo po osnovu stambenih kredita naplatile negdje više od 50 miliona eura.
“Kada uzmemo u obzir i sve ostale kredite i kredite koji su plasirani privredi, gdje je bilo i milionskih kredita, i gdje je uzimano recimo pola procenta ili procenat na konto obrade kredita, sigurno se dolazi do brojke koja je veća od 100 miliona eura za ovih proteklih 15 godina”, kaže Gavrilović.
Dodaje da pravo na povraćaj ovog novca mogu da ostvare svi građani koji pokrenu tužbu za njegov povraćaj, a koji su u posljednjh 15 godina u Srbiji podigli kredit i kojima u ugovoru stoji da je naplaćen trošak obrade kredita, odnosno provizija za obradu kredita, čak i provizija za praćenje, odnosno administriranje kredita.
“Nema zastare i neko ko je otplatio kredit 2004. godine može da podnese tužbu. Svi tipovi kredita dolaze u obzir, bilo potrošački, keš, stambeni, auto, krediti za privredu, kao i svi krediti u smislu valutne indeksacije”, kaže Gavrilović.
Svi koji žele da ostvare ovo pravo, mogu to da urade preko Udruženja Efektiva koje osiguraju besplatnu pravnu pomoć za svoje članove. Navodi da ova presuda ne podliježe žalbi, jer je riječ o konačnoj presudi po kojoj banka mora da postupi.