Proizvođači iz BiH tvrde da je snabdijevanje domaćeg tržišta piletinom stabilno te da nije ugrožena proizvodnja.
Jasmin Spahić, direktor BROVIS-a, proizvođača pilećeg mesa iz Visokog i člana Akova Grupe, kaže da su oni bili sposobni odgovoriti na pojavu korona virusa.
“U našoj proizvodnji hrane mi svakako primjenjujemo HACCP sigurnosne standarde zasnovane na ključnim kontrolnim tačkama u analizi opasnosti, i naši uposlenici su navikli na svakodnevno nošenje zaštitne opreme. Sa pojavom korona virusa mi smo brzo reagovali. Nabavili smo dodatnu zaštitnu opremu, kao i sredstva za dezinfekciju koja uposlenici koriste ne samo dok rade već i kod kuće“, kaže Spahić.
On ističe da njihova proizvodnja teče po striktnom rasporedu od momenta kade se pile izleže, preko tova pileta, doproizvodnje i prerade mesa. On navodi da pandemija nije utjecala na ovaj proces, ali da je tokom mjeseca marta došlo do porasta u potražnji od nekih 15 posto koji su oni mogli zadovoljiti.
“Primjetili smo incijalni porast u potražnji koji smo mogli pokriti. Mi sami proizvodimo stočnu hranu i sarađujemo sa više od 100 gazdinstava tj. kooperanata koji za nas uzgajaju brojlere, tako da smo sa te strane bili u dobroj poziciji“, dodaje Spahić.
MADI, prerađivač piletine iz Tešnja, se u istom periodu odlučio na smanjenje izvoza, zapošljavanje dodatnih 30 radnika, i povećanje proizvodnje za 15%, te obustavu novih projekata kako bi oslobodili resurse koji su u tom momentu bili potrebniji stabilizaciji domaćeg tržišta.
“Na početku pandemije smatrali smo da prvo moramo zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta, pa tek onda razmišljati o izvozu“, kaže direktor MADI-a, Maid Jabandžić te dodaje da bez obzira na sve MADI neće otpuštati radnike, pa ni novozaposlene.
Bilo kako bilo, tržišta su vibrantna i situacija se mijenja iz dana u dan. Na primjer, prije nekoliko dana Kosovo je ukinulo takse na proizvode iz Bosne i Hercegovine, CEFTA radi na uspostavljanju zelenog koridora za promet osnovnih proizvoda na Zapadnom Balkanu, a ponuda i tražnja na različitim tržištima bilježe fluktuacije.
Potražnja na BH tržištu se vratila na onu raniju pa je krajem marta MADI čak zabilježio i pad potražnje na domaćem tržištu. MADI izvozi 12% svojih proizvoda u Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Njemačku i Švedsku, dok Akova Grupa izvozi dio svojih proizvoda u zemlje regiona kao i u Evropsku uniju, posebno u Hrvatsku.
Treba podsjetiti da je Sweden/USAID FARMA II projekt pružio tehničku podršku BROVIS-u i MADI-u, a MADI je pored toga dobio i nepovratna sredstva za kupovinu laboratorijske opreme i primjenu IFS standarda kvalitete.
