Bosna i Hercegovina je zajedno sa 14 zemalja Dunavske regije učestvovala u razvoju ‘BEZ GMO Standarda za Dunavski region’ i prva je zemlja koja je na osnovu ovog standarda usvojila nacionalne BEZ GMO Smjernice, te prva zemlja regiona sa uspješnim primjerima označavanja proizvoda sa oznakom ‘BEZ GMO Proizvedeno’ Dunav Soja udruženja.
Oznaka kvaliteta ‘BEZ GMO Proizvedeno’ garantuje da je cijeli proces proizvodnje kontrolisan i certifikovan po BEZ GMO Standardu, što je jedinstvena oznaka za naš cijeli region i rezultat višegodišnje saradnje 14 evropskih ministarstva poljoprivrede i Agencije za sigurnost hrane BiH u okviruDunav Soja inicijative.
Na današnjoj pres-konferenciji Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH istakao je važnost činjenice da je Bosna i Hercegovina lider u regionu u označavanju BEZ GMO proizvoda što je prije svega značajno zbog zdravlja domaćeg stanovništva, a zatim i konkurentnosti tržišta.
Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva dali suznačajan doprinos aktivnostima na donošenju i implementaciji Smjernica za označavanje hrane ‘BEZ GMO’ i od samog početka je uključeno u projekat Dunav Soja koji je podrazumijevao proizvodnju genetski nemodifikovane soje na području RS i FBiH.
“Ministarstvo je razvoju genetski nemodifikovane hrane značajan doprinos dalo i kroz mjere podsticaja, gdje su svi proizvođači koji su bili uključeni u projekat Dunav soja, dobijali dodatnih 15% od prosječne tržišne cijene po jedinici proizvoda, a najviše 10.000 KM po korisniku“, izjavio je Boris Pašalić, ministar poljoprivrede RS.
“Donošenjem standarda i Smjernica za certificiranje hrane oznakom ‘BEZ GMO’ Agencija za sigurnost hrane BiH otvorila je mogućnost domaćim proizvođačima da daju dodatnu vrijednost svojim proizvodima na domaćem i regionalnom tržištu“, istakao je Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.
Marko Beus, ispred Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva izjavio je kako BIH proizvodi oko 20.000 tona soje godišnje, što je skoro tri puta više nego u posljednjih pet godina, od kada i Ministarstvo sarađuje sa Dunav Soja udruženjem.
“Ipak to nije dovoljno. Potrebe u BiH su pet puta veće od naše proizvodnje, što znači da kao i cijela Evropa uvozimo GM soju i sačmu iz Brazila i Argentine. Ova soja se uvozi zato što je jeftinija. Poznato da je u Evropi i kod nas čak 85% životinja se hrani ovom GM sojom svaki dan“, naglasio Beus.
Certifikacija BEZ GMO je garancija kvaliteta proizvodnje hrane gdje nisu korišteni genetski modifikovani sastojci ni u jednom procesu proizvodnje, niti u hrani za životinje.
“Ako su životinje hranjenje genetski modifikovanom stočnom hranom, takvi proizvodi, kao što su meso, mlijeko, jaja i drugi proizvodi nisu označeni. U okviru Dunav Soja inicijative omogućili smo da danas i potrošači u BIH imaju mogućnost da izaberu proizvode koji ni u jednom koraku proizvodnje nisu bili u dodiru sa GM sastojcima“, kazala je dr. Jovana Đisalov, ispred Dunav Soja udruženja.
Stoga je od iznimne važnosti činjenica da je u aprilu 2019. godine BiH je postala prva zemlja u regionu koja je certifikovala i označila proizvode sa regionalnom oznakom kvaliteta ‘BEZ GMO Proizvedeno’ Dunav Soja udruženja i riječ je o jajima robne marke Bingo te o biljnom ulje marke Bimal.
“Jaja sa Bingove Farme su jedina u BiH koja su odnedavno ‘BEZ GMO proizvedeno’, a od ranije i HACCP i Halal certificirana“, izjavio je Edin Ibrahimović, izvršni direktor za biznis operacije kompanije Bingo.
Još 2002. godine, kompanija BIMAL opredijelila se za BEZ GMO proizvodnju i kako kaže Nataša Pucar, direktorica korporativnih komunikacija kompanije Bimal od toga nikada nisu odustali.
“Danas, konačno imamo priliku da i na polici jasno označimo naše BEZ GMO proizvode, te da potrošačima damo mogućnost da se opredijele za domaće BEZ GMO proizvođače, čime smo odgovorili na zahtjev 90% anketiranih građana u BiH“, ističe Pucar.
BiH se očigledno u ovom segmentu potvrdila da prati evropske trendove bez GMO proizvodnje, certifikacije i označavanja hrane, podržavajući time domaće poljoprivredne proizvođače i prehrambenu industriju, ali i istovremeno poštujući prava izbora potrošača.