Bosna i Hercegovina je u drugom kvartalu 2017. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 5.351.121.000 KM što je porast od 13,91 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, uvoz je iznosio 8.771.985.000 KM što je više za 13,90 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,00 posto što je identično odnosu na drugi kvartal 2016. godine. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene u drugom kvartalu 2017. je povećan za 13,88 posto i iznosi 14.123.107.000 KM, dok vanjskotrgovinski deficit iznosi 3.420.864.000 KM.
Ovo je rečeno danas u Vanjskotrgovinskoj komori BiH na pres-konferenciji, na kojoj su predsjednik VTK Ahmet Egrlić i Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH te Belma Hasić iz Sektora za makroekonomski sistem VTK prezentirali pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u prvih šest mjeseci 2017. godine.
Istaknuto je da je porast izvoza iz BiH osvaren u svim zemljama vodećim partnerima u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Najviši rast izvoza zabilježen je u Srbiju, Hrvatsku, Holandiju, Crnu Goru i Tursku, dok se najviše uvozilo iz iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske.
Najveću pokrivenost uvoza izvozom BiH ostvaruje sa Austrijom (100,14%) i Njemačkom (93,26%).
Najznačajniji partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH je Evropska unija sa kojom učestvujemo 71,7% izvoza i 67,7% uvoza. Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 3.834.612.000 KM, dok je uvezeno robe u vrijednosti od 5.942.457.000 KM.
Najznačajniji partner po obimu razmjene iz EU je Hrvatska. U drugom kvartalu ove godine, u odnosu na isti period lani, zabilježeno je povećanje izvoza proizvoda u Hrvatsku za 26,22%, dok je uvoz povećan za 14,20%.
Za šest mjeseci tekuće godine ukupan izvoz iz BiH prema Hrvatskoj iznosio je oko 620 miliona KM.
Nakon Evropske unije, CEFTA u razmjeni sa BiH učestvuje sa 16,3% izvoza i 15,2% uvoza. Na tržište CEFTA za šest mjeseci 2017. godine je iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 873,75 miliona KM i izvoz je u odnosu na isti lanjski period veći za 30,53%. Sa područja CEFTE uvezli smo robe u vrijednosti od 1,32 milijarde KM, što je za 11,62% više u odnosu na isti period prethodne godine.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija sa kojom bilježimo i značajniji deficit razmjene iz ovog regiona. Na tržište Srbije u prvom kvartalu izvezli smo robe u vrijednosti od oko 523 miliona KM, što je za 42,83% više u odnosu na prošlu godinu. Iz Srbije smo uvezli robe u vrijednosti oko 1,18 milijarde KM i time povećali uvoz za 9,73%.
Ovakvim odnosom vanjskotrgovinske razmjene sa Srbijom rezultirao je povećanju pokrivenosti uvoza izvozom za preko 10% u odnosu na prošlu godinu i pokrivenost je oko 44% što je za posljedicu imalo minorno povećanje lošeg trgovinskog balansa te su nam, kako je rečeno, neophodne diskrecione mjere kako bi se ovaj odnos u budećem periodu popravio. Prije svega, neophodna je podrška agroindustrijskom sektoru kako bi se smanjio uvoz iz Srbije, te podrška drvnom i hemijskom sektoru koji su bilježili pad izvoza na tržište Srbije a čiji potencijal je neupitan te se može proširiti.
Na učešće EFTE i ostalih zemalja spada 17,1% uvoza i 12,00% izvoza. Najznačajniji partner EFTE je Švicarska sa kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena sa BiH. U šest mjeseci 2017. uvoz iz Švicarske je povećan za 11,55% a izvoz za 12,36% u odnosu na isti period prethodne godine.
BiH je na tržište Švicarske izvezla robe u vrijednosti 75,92 miliona KM, dok je uvoz iznosio 242,45 miliona KM.
U tzv. ostalim tržištima ili trećim zemljama najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH je Turska, zatim Ruska Federacija.
U šest mjeseci 2017. godine obim razmjene sa Tuskom iznosio je oko 499 miliona KM. Izvoz u Tursku u drugom kvartalu iznosio je preko 188 miliona KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 19,30%. Uvoz iz Turske povećan je za 6,72% i iznosio je oko 310 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom je povećan i iznosio je 60,7%.
BiH će reagovati na odluku RH o povećanju taksi za fitosanitarni pregled
Ministar Šarović je rekao da se BiH i dalje suočava sa brojnim barijerama u spoljnotrgovinskoj razmjeni, a posljednji primjer je Hrvatska i njena nova odluka o enormnom povećanju takse za fitosanitarni pregled voća i povrća iz trećih zemalja, među kojima je i BiH.
“Takse su povećane 10 puta i umjesto 10-15 eura sada iznose 100-150. Mi to definišemo kao barijere i u tom smislu ćemo reagovati”, rekao je Šarović navodeći da će BiH reagovati na odluku Hrvatske o enormnom povećanju takse za fitosanitarni pregled voća i povrća.
On je istakao da se vrše konsultacije ministara trgovine i poljoprivrede iz zemalja Cefte oko zajedničkog odgovora Hrvatskoj.
