Brendiranje luksuznog turizma FBiH: Orginalni smo, a to posebni gosti vole

0
72
Potražnja za originalnošću i tematskim putovanjima raste brže od potražnje za luksuznim hotelskim smještajem

Luksuzni, odnosno elitni turizam ne svrstava se službeno ni u jednu kategoriju specifičnih oblika turizma, već je njegova jedina diferencijacija da obuhvata luksuzne usluge i sadržaje koje kupuju klijenti više platežne moći.
Možemo ga smatrati ‘višom klasom’ bilo kojeg postojećeg turističkog proizvoda na tržištu, čak i ako nisu ispunjeni klasični uvjeti poput smještaja u hotelima i resortima s 5 zvjezdica. Pod utjecajem globalizacije i tehnološkog razvoja nove generacije putnika stvaraju potražnju za iskustvima, više nego materijalnim dobrima i uslugama, dovodeći tržište luksuza u turizmu do paradoksa – potražnja za originalnošću i tematskim putovanjima raste brže od potražnje za luksuznim hotelskim smještajem i vrhunskim gastronomskim doživljajima.
Paket-aranžmani za relativno nedostupne destinacije postaju sastavnim dijelom ponude elitnih putovanja. Luksuzni turizam danas definiraju prvenstveno potražnja i prilagodba kupcima koji koristeći prilagođenje kanale komunikacije (mediji, društvene mreže, online sadržaj uopće) imaju dostupnu nevjerojatno veliku količinu informacija i sve kompleksnije zahtjeve za tržište.

Aktuelni trendovi

Luksuzni turizam je potpuno suprotan od masovnog turizma, te predstavlja poseban dio turističke industrije koji je iznimno koncentriran na potražnju. Evidentno je da ova vrsta turizma stabilno raste. Unutar postojećeg turističkog tržišta, ovaj određen segment može se izdvojiti kao segment potrošača visoke platežne moći. Ti su potrošači spremni potrošiti svoj novac.
Generalno starosne dobi između 25 i 55 godina, luksuzni klijenti voljni su platiti višu cijenu kako bi uživali u neobičnim iskustvima, relaksaciji, doživljaju. Često su vlasnici privatnih firmi ili rade na visokim pozicijama unutar velikih kompanija. Luksuzni turizam uključuje sve kategorije klijenata za koje korištenje turističkih usluga nije uvjetovano cijenom, jer novaca imaju više nego dovoljno. Iako je količinski potražnja za luksuznim turizmom osjetno manja od potražnje za masovnim, još je profitabilna zbog visokih cijena usluga.
Trenutno, prema javno dostupnim podacima, manje od 10 inozemnih poznatih turističkih agencija nude aranžmane za doživljaj luksuznog turizma u Federaciji BiH i odnose se upravo na ponudu koja prati ovaj turistički trend – ono što ljudi očekuju da im ponudite – doživljajna iskustava originalnih aktivnosti i privatnih ekskluzivnih izleta.
S 12 posto više posjeta u 2019. nego u 2018. godini, BiH je jedna od destinacija u svijetu koja bilježi najveći rast turista, kako je navedeno u Strategiji razvoja turizma FBiH, te shodno ovim brojevima moguć je i rast luksuznog turizma.
Nastavlja se trend nastojanja da se trajno i pozitivno djeluje na mjesta i ljude koje gosti više platežne moći posjećuju – to se danas naziva luksuzom. Ako trendove pratimo korak dalje, u ponudama koje se u FBiH dodatno trebaju promovirati i proširiti da bi privukli imućnije goste su eko resorti i okruženje za rješavanje stresa, wellness prakse koje nude osobnu transformaciju.
Traže se i putovanja koja su kreirana kao ekološka uz dodatak avanturizma, ponude ‘bijega od stvarnosti’ ili neko drugo iskustvo u kojem će moći iskušavati svoje fizičke i psihološke maksimume. Slijedi i novi val povećanja potražnje za destinacijama koje nude unutarnji mir, dobrobiti za um i tijelo, meditaciju i duhovnost.
Uz kreiranje top usluga budućnosti – koja je tek u početnoj fazi u FBiH – obavezna je i ponuda luksuznog smještaja. Kod nas se dosad više vodilo računa o brojnosti posjetilaca, a u ovoj temi promoviramo luksuzni turizam radi privlačenja visoko platežnih turista koji potroše više novaca na svojim putovanjima.

Turistički programi teže većem stepenu luksuza

Voditeljica Univerzitetskog Studija turizma Univerziteta ‘Džemal Bijedić’ u Mostaru doc. dr. Amela Piralić kaže da, ukoliko bismo spomenutu temu obrađivali s aspekta iz kojeg je mi posmatramo, luksuzni turizam bio bi ono što bi i većina zaključila, putovanje, boravak i konzumacija visokoluksuznih turističkih proizvoda.
“Danas je, u značajnom obimu, ponuda turističkih smještajnih kapaciteta, čak i bez ozbira na njihovu klasifikaciju, takva da pruža komfor kakav bi se u određenim segmentima poistovjetio sa luksuzom. Također, turistički programi sami po sebi teže ka što većem stepenu luksuza”, navodi profesorica Piralić za magazin PLACE2GO i projekt ‘Brendiranje luksuznog turizma FBiH’.
Prema njenim riječima, za razvoj turizma sve ovo prethodno je značajno, te da bi bez ovakvih kapaciteta grana turizma stagnirala. Međutim, mišljenja je da luksuz danas i razvoj novih trendova sve više teži ka postizanju duševnog zadovoljstva i smiraja konzumenta kroz dijelove netaknute prirode.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, profesorica naglašava da itekako imamo potencijal za razvoj ovakvih segmenata luksuznog turizma.
“Bogata prirodnim bogatstvima, naša zemlja održava visok stepen ponude nemodifikovanih izvornih domaćih prehrambenih proizvoda, bogatu historiju, ima i jak potencijal za razvoj luksuznog turizma. Istina je da je razvoj luksuznog turizma u BiH, u posjednjem periodu, u značajnoj mjeri okrenut ka izgradnji i kreiranju ponude luksuznih smještajnih kapaciteta, kojih svakako nedostaje, ali se radi i na razvoju i promociji istih”, zaključuje Piralić.
Diplomirani turizmolog, nekadašnji rukovodilac u čuvenom beogradskom hotelu ‘Moskva’ i dugogodišnji direktor hotela ‘Maršal’ na Bjelašnici Zahid Bešović, kaže da se pod luksuznim turizmom danas i dvadeset, trideset ili više godina unazad podrazumijevaju relativno različiti turistički proizvodi.
“Danas imamo pojavu, s kojom se slažu svi stručnjaci i naučnici u oblasti turizma da potražnja za originalnošću i tematskim putovanjima raste brže od potražnje za luksuznim hotelskim smještajem”, kaže Bešović.
Nekada je luksuz bio boravak u ekskluzivnim hotelima i konzumiranje dobre hrane i skupog pića. Danas, s druge strane, luksuzom se može smatrati izazovni adrenalinski boravak u prirodi, u nekim područjima koja nisu dostupna ‘običnom’ čovjeku, a za šta pojedinci plaćaju enormne iznose samo za doživaljaj i užitak.

Kreirati nove usluge

Potrebno je razvijati luksuz u turizmu koji nije uvijek i svugdje mjeren brojem zvjezdica. “Možda najznačajnije u ovom segmentu jeste upravo potreba za promocijom luksuza kojeg naša zemlja već posjeduje. Promociju svakako treba pratiti zakonska legislativa u oblasti sigurnosti na svim poljima od zaštite stanovništva do zaštite turista kako bi isti mogli uživati u luksuznoj ponudi koju nudi naša zemlja“, smatra profesorica Piralić.
Jasno nam je da luksuzni turizam danas definiraju potražnja, ali i mogućnosti i načini prilagodbe turistima koji imaju novac, ali isto tako imaju i sve moderne kanale komunikacije, medije, društvene mreže što znači da imaju dostupnu ogromnu količinu informacija i sve kompleksnije zahtjeve za tržište. U tom smislu, potrebno je permantno kreirati nove usluge i unapređivati postojeće turističke proizvode, kojima se mogu privući gosti s dubokim džepom“, ističe Bešović.