Bruto inozemni dug Hrvatske je na kraju 2020. iznosio 40,6 milijardi eura ili 82,7 posto BDP-a, što je za 0,4 postotna boda više nego na kraju septembra, pri čemu je porast omjera isključivo rezultat snažnog smanjenja nominalnog BDP-a, navodi se u komentaru Hrvatske narodne banke (HNB).
Bruto inozemni dug u četvrtom se kvartalu 2020. godine smanjio za 0,7 milijardi eura, istaknuli su iz HNB-a, prenosi Hina.
Pritom se najviše smanjio dug centralne banke, za milijardu eura, kao rezultat smanjenja obima repo poslova. Svoj su dug smanjili i ostali domaći sektori, uključujući obaveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima, za 500 miliona eura i to prvenstveno privatna nefinansijska preduzeća.
Nasuprot tome, povećao se dug kreditnih institucija, za 600 miliona eura, kao i države, za 300 miliona eura, zbog zaduženja putem SURE programa – Evropskog instrumenta za privremenu potporu za smanjenje rizika od nezaposlenosti.
U skladu s tim, na kraju 2020. stanje ukupnog bruto inozemnog duga iznosilo je 40,6 milijardi eura, odnosno 82,7 posto BDP-a, što je zbog pada nominalnog BDP-a za 0,4 postotna boda više nego na kraju septembra 2020.
Promatraju li se ostvarenja u cijeloj 2020. godini, iz HNB-a navode da se bruto inozemni dug nominalno smanjio zbog povoljnog učinka kursnih i drugih statističkih prilagodbi, a relativni se pokazatelj pogoršao, zbog pada nominalnog BDP-a, sa 75,3% BDP-a na kraju 2019. na 82,7% BDP-a na kraju 2020. godine. Naime, bruto inozemni dug je na kraju 2019. iznosio 40,9 milijardi eura, oko 250 miliona eura više no na kraju prošle godine.
