Devizne rezerve CBBiH su stabilne i sigurne, smanjena izloženost prema zlatu

0
287
Guverner Softić: Centralna banka BiH investira na siguran način svaki dio deviznih rezervi (Foto: Profitiraj.ba)

Devizne rezerve Centralne banke BiH iznose oko 16,2 milijardi KM što je značajan porast ako se ima u vidu da su na primjer 2001. godine iznosile oko milijardu KM, rečeno je na današnjoj prezentaciji za medije u ovoj monetarnoj instituciji na kojoj je pojašnjeno zašto je CBBiH nedavno prodala zlato i da li je to uticalo na monetarnu stabilnost države.
O toj temi osim guvernera CBBiH dr. Senada Softića, govorili su i mr. Emina Brodlija Ćeman, rukovodilac Odjeljenja za bankarstvo te dr. Dejan Kovačević, rukvodilac Odjeljenja za monitoring i transakcije.

Guverner Softić je prvenstveno istako da je cilj CBBiH da se očuva monetarna stabilnost Bosne i Hercegovine te da su garancija za to i devizne rezerve koje iznose nešto više od 16 milijardi KM. Dodao je da su devizne rezerve garancija stabilnosti KM, te da CBBiH prati tržišna kretanja na bazi kojih se donose investicione odluke.

Softić je povodom nedavne prodaje dijela monetarnog zlata (nešto više od tone) iz portfelja kazao da CBBiH investira na siguran način svaki dio deviznih rezervi te da vrijednost zlata na svjetskim berzama pada već nekoliko mjeseci usljed inflatornih kretanja, povećanja referentnih kamatnih stopa ključnih centralnih banaka u svijetu, te ratnih dešavanja u Ukrajini.
“Sve to utiče i na pad vrijednosti zlata tako da smo se i mi, u CBBiH, odlučili na prodaju dijela zlata iz deviznih rezervi, dok se od obveznica i hartija od vrijednosti može nešto profitirati od kamata”, kazao je guverner Softić, navodeći da se radi o relativno manjoj pojedinačnoj transakciji koja je urađena na bazi detaljnih analiza i projekcija.
On je dodao da CBBiH ima zakonom utvrđenu proceduru za donošenje odluka o ključnim transakcijama, uključujući i devizne rezerve, tako da o tome odluku donose mjerodavni eksperti.

Zlato je do nedavne prodaje u strukturi devizni rezervi BiH imalo udjela od svega oko dva posto, a sada iznosi nešto manje od jedan posto. U odnosu na januar ove godine podaci od 18. oktobra pokazuju da je došlo do smanjenja udjela vrijednosnih papira sa fiksnim prihodom sa 71,1% na 52,5%, dok su depoziti i tekući računi kod banaka porasli na 43,5% sa 24,1%. Udio gotovine je ostao otprilike isti (oko 2,9%), kao i SDR-ovi kod MMF-a (0,01%).

Istaknuto je i da u vrijeme podizanja kamatnih stopa nije isplativo imati veće količine zlata u deviznim rezervama, te da je isplatnije investirati u neke vrijednosne papire, na kratak period, koje će donijeti profit. Pomenuto je i da trećina zemalja u svijetu nema zlato u svojim deviznim rezervama, a takav je slučaj i u susjednoj Republici Hrvatskoj.

Prema najavama, ključne centralne banke u svijetu i dalje će povećavati referentne kamatne stope, a Evropska centralna banka vjerovatno će do kraja ove godine još dva puta dići kamatne stope, a nije isključeno da se to desi i u prvom kvartalu 2023. godine.