Domaća farmaceutska industrija u BiH pokriva samo 20 posto tržišta

0
1915
Podrška domaćim farmaceutskim proizvođačima ne smije izostati, istakli su učesnici SBF Online sesije

Jačanje kapaciteta domaće farmaceutske proizvodnje je bila tema treće po redu online sesije koju su održali organizatori Sarajevo Business Foruma (SBF) s ciljem održivosti bh. ekonomije u kriznim vremenima.
Učesnici su bili ugledni poslovni ljudi iz farmaceutske industrije BiH: Nedim Uzunović, generalni direktor kompanije Bosnalijek i Sanjin Kotlica, direktor kompanije Pharmamed, a panel je moderirao Nedžad Gušić, rukovodilac Odjela za finansijski menadžment i savjetovanje pri Sektoru za poslovanje sa pravnim licima Bosna Bank International (BBI) Sarajevo.
“Ova kriza je pokazala koliko je važno da svaka država ima svoju proizvodnju lijekova, ali i drugih proizvoda. Mi u Bosnalijeku nismo imali zastoj u proizvodnji jer smo imali dovoljno zaliha, ali smo i brzo reagovali na samom početku krize. Mi se bavimo i hemijskom proizvodnjom, prije svega proizvodnjom visoko kvalitetnih certificiranih dezinficijenasa, za kojima je potražnja tokom krize bila ogromna. Kao društvo sada imamo jedinstvenu šansu da se probudimo i shvatimo kako je domaća proizvodnja jedino na šta možemo da se oslonimo”, izjavio je direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović.
Kao moguće rješenje za jačanje domaće farmaceutske industrije panelisti vide u uvođenju preferencijalnog statusa u procesima javnih nabavki, referirajući se na primjere susjednih država. Tako npr. domaća farmaceutska industrija u Sloveniji pokriva 80%, u Hrvatskoj 60%, u Srbiji 50%, dok je učešće domaćih proizvođača lijekova u BiH na listama esencijalnih lijekova tek negdje oko 20 posto.
Primjer uspješne domaće kompanije, nastale kao start-up biznis 1996. godine je Pharmamed, koja je danas izrasla u prepoznatljiv brend u BiH i najvećeg bh. proizvođača herbalnih lijekova i dodataka prehrani.
“Nažalost, u BiH ne postoje adekvatne mjere subvencija za inovacije ili programi bespovratnih sredstava. Evidentan je i nedostatak lojalnosti domaćih potrošača prema domaćim proizvodima. Samo u 2019. godini promet bezreceptnih lijekova je bio oko 200 miliona KM, a od toga samo 40 miliona je učešće domaćih proizvođača. Neki potrošači biraju da ne kupuju domaće proizvode što pokazuje da nažalost nemamo razvijen osjećaj lojalnosti, iako su naši proizvodi istog, pa često i boljeg kvaliteta od uvoznog”, istakao je direktor Pharmameda Sanjin Kotlica.
Panelisti su jednoglasni kako je od iznimne važnosti da domaće vlasti insistiraju na tome da domaći proizvodi imaju preferencijalni status kod nabavki, te da lijekovi domaćih proizvođača budu na esencijalnim listama lijekova.
“Esencijalni lijekovi se plaćaju iz fondova koji se pune od vaše i moje plate, poreza i doprinosa. Bosnalijek uplati od 17 do 20 miliona raznih poreza godišnje, a onda to uvozni lobiji iznesu iz države i tako nas siromaše kao državu”, kazao je Uzunović.
Učesnici panela zaključili su kako bi za jačanje kapaciteta domaće farmaceutske industrije trebalo intenzivno raditi na razvijanju svijesti građana u BiH o važnosti kupovine domaćih proizvoda.
Također, potrebno je inicirati izmjenu, odnosno vraćanje odredbi zakona prema kojoj svi izvoznici koji imaju preko 30 posto prihoda od izvoza ne plaćaju porez na dobit, nego da im se omogući da ta sredstva reinvestiraju u razvoj.