Ova kriza izazvana pandemijom korona virusa je potvrdila ulogu i značaj željeznica u vanrednim situacijama što je dokaz da željeznički transport treba više i ćešće koristiti i u budućnosti, smatra generalni direktor Željeznice FBiH Enis Džafić.
“Željeznički transport je jeftiniji, kapacitarniji, pouzdaniji i ekološki prihvatljiviji, te je nužno, posebno u vrijeme pandemije sve više koristiti ovaj vid saobraćaja za nesmetan rad bh. privrede. To indirektno utiče i na očuvanje radnih mjesta, posebno u industriji, te doprinosi rasterećenju drumskog saobraćaja i povećanju sigurnosti u saobraćaju”, kaže prvi čovjek ŽFBiH.
Džafić navodi da od Vlade FBiH očekuju da će u narednom periodu osigurati značajnija sredstva za razvoj željezničke infrastrukture, koji je bio u podređenom položaju u odnosu na razvoj cestovne infrastrukture.
On ističe da u protekle četiri godine Željeznice FBiH bilježe konstatan rast operativne dobiti prije izdataka za kamate, porez na dobit i amortizaciju (EBITDA) i to: 2016. godine 6,2 miliona KM, u 2017. godini 18,9 miliona, u 2018. godine 19 miliona i u 2019. godini 22,7 miliona KM.
Džafić navodi da su ključni faktori koji su doprinijeli stabilizaciji poslovanja preduzeća povećanje obima rada što je uticalo na porast prihoda i smanjenje troškova poslovanja.
“Povećanje prihoda rezultat je rasta transporta roba sa 8,4 miliona tona u 2016. godini na 9,1 milion tona u 2019. godini, prevoza putnika sa 258 hiljada u 2016. godini na 496 hiljada u 2019. godini, održavanja lokomotiva i vagona za druge korisnike, te pružanja usluga na pruzi, iznajmljivanjem lokomotiva i vagona.
Najveće smanjenje troškova u poslovanju je nastalo preuzimanjem održavanja mobilnih kapaciteta i infrastrukture, a koje su ranije obavljale privatne kompanije. Time smo značajno povećali produktivnost radne snage. Smanjili su ukupan broj radnika, što je rezultiralo i smanjenju troškova poslovanja. Ukupan broj radnika koji su napustili preduzeće u posljednje četiri godine je 766, a u radni odnos je primljeno 66 radnika (62 bivša radnika Gredelj Revom Dobošnica)”, istakao je Džafić.
Generalni direktor ŽFBiH navodi da su te poduzete aktivnosti rezultirale da preduzeće servisira tekuće obaveze iz tekućih prihoda, kao i da izmiruje obaveze koje su nastale u periodu 2001–2015. godina, koje na mjesečnom nivou iznose oko 2,2 miliona KM.
Džafić je kazao i da ukupna vrijednost investicionih ulaganja u protekle četiri godine iznosi preko 90 miliona KM te da je to doprinijelo stabilizaciji i unapređenju poslovanja preduzeća.
“Poslovanje u ŽFBiH nakon pojave koronavirusa možemo reći da je još uvijek stabilno. Negativne posljedice koje je izazvao koronavirus imaju odraz i na obim rada u ŽFBiH. Došlo je do potpune obustave rada u putničkom saobraćaju, a teretni saobraćaj je smanjen za oko 10% u odnosu na isti period prošle godine što pokazuje da naša privreda ima smanjenu poslovnu aktivnost”, kazao je Džafić.
On je dodao da su u potpunosti zadovoljili zahtjeve Vlade FBiH i bh. privrede te da su osigurali nesmetan transport roba u izvozu i uvozu. Također je osigurano i funkcionisanje elektroenergetskog sektora u BiH redovnim snadbijevanjem Termoelektrana Tuzla i Kakanj sa potrebnim količinama uglja iz rudnika u FBiH.
Pored toga, osiguran je nesmetan protok roba u izvozu i uvozu za kompanije: Arcelor Mittal Zenica, Gikil Lukavac, Sisecom soda Lukavac, Natron Hayat Maglaj, Cementara Kakanj, Cementara Lukavac, Belisar – Studen Agram Brčko, Holdina Sarajevo, Hifa Oil Tešanj, Vispak Visoko, Klas Sarajevo, Solana Tuzla, Penny Sarajevo, Alternativa Sarajevo, Cibos Ilijaš, Fortin Tešanj i druge korisnike željezničkih usluga sa kojima imaju ugovorenu saradnju.
Džafić je kazao da je više od 70% privrede u BiH oslonjeno na rad Željeznica FBiH.
Što se tiče isporuke pšenice za potrebe firme Klas Sarajevo, Džafić ističe da su i u vanrednim okolnostima potvrdili značaj i ulogu ŽFBiH u očuvanju vitalnih interesa građana i privrednih subjekata. Naveo je i primjer da su za transport 760 tona pšenice koristili jednu željezničku kompoziciju, što je zamijenilo 38 teretnih kamiona koji u vrijeme blokade granice po nekoliko dana čekaju na transport robe.
“I to dovoljno govori koje su sve prednosti željezničkog sektora u odnosu na druge vidove saobraćaja”, kaže Džafić.
On je podsjetio da su Željeznice FBiH i prije ove krize bile lideri u BiH u prevozu roba na godišnjem nivou od 9,12 miliona tona robe, dok se cestovnim saobraćajem godišnje preveze oko 4,50 miliona tona robe.
