EU: Na snagu stupa evropski Akt o digitalnim tržištima

0
278
Akt o digitalnim tržištima ima za cilj regulirati velike internetske platforme

Velike internetske platforme uskoro će u Evropskoj uniji morati poštivati novi set pravila, nazvan Akt o digitalnim tržištima. Ovaj zajednički propis stupio je na snagu danas, 1. novembra, a ima za cilj okončati nepoštene prakse firmi koje se bave digitalnim uslugama na području EU i kojima mogu utjecati na živote građana i poslovanje kompanija.
Akt o digitalnim tržištima odnosi se na tek manji broj velikih kompanija, tj. samo na one koje EU opisuje kao ‘nadzornike pristupa’. To su u pravilu digitalne platforme i društvene mreže koje osiguravaju bitnu vezu između poslovnih korisnika i potrošača, i imaju vrlo snažan tržišni položaj. On im može omogućiti da sami određuju pravila, zbog čega pojedini korisnici i firme mogu biti oštećeni.
Kako bi ušli u tu kategoriju, digitalni ‘divovi’ moraju zadovoljiti nekoliko kriterija: biti dovoljno veliki da utječu na tržište EU i poslovati u najmanje tri zemlje članice; imati preko 45 miliona mjesečno aktivnih korisnika ili preko 10 hiljada poslovnih korisnika u EU; držati takav čvrst i trajan položaj najmanje kroz tri posljednje godine.
U Aktu o digitalnim tržištima utvrđen je popis dopuštenih i zabranjenih poslovnih praksi koji će nadzornici pristupa morati primjenjivati u svakodnevnom poslovanju kako bi se osigurala pravednost i otvorenost digitalnih tržišta, prenosi Bug.hr.
Početkom primjene Akta o digitalnim tržištima počinje teći period od 6 mjeseci koje je platformama ostavljeno za prilagodbu na nova pravila. Dakle, period provedbe započinje 2. maja 2023. godine. Nakon toga će svi oni iz kategorije ‘nadzornika ‘pristupa’ morati o svojim aktivnostima i uslugama obavijestiti Komisiju, koja će do 6. septembra 2023. odlučiti ko sve ulazi u tu kategoriju. Finalna prilagodba novim propisima morat će se obaviti do 6. marta 2024. godine.
Kako bi osigurala pravilnu provedbu novih pravila iz Akta o digitalnim tržištima i njihovu usklađenost s dinamičnim digitalnim sektorom, Evropska komisija može provesti istragu. Ako nadzornik pristupa ne poštuje nova pravila, Komisija mu može izreći novčanu kaznu do najviše 10% njegova ukupnog prometa na svjetskom nivou u prethodnoj financijskoj godini ili do najviše 20% u slučaju ponovnog nepoštovanja pravila.
Pored kazni se, kao krajnje rješenje mogu odrediti i nefinancijske korektivne mjere. To mogu primjerice biti mjere kojima se nastoji promijeniti ponašanje te strukturne korektivne mjere, npr. prodaja (dijelova) kompanija.