Evropske kompanije povećavaju investiranje u klimatske projekte

0
438
Udio evropskih kompanija koje investiraju u mjere protiv klimatskih promjena

Prema novom istraživanju Evropske investicione banke (EIB) pod nazivom ‘Evropske kompanije i klimatske promjene 2020/2021’, Evropa pokazuje globalno liderstvo u borbi protiv klimatskih promjena zahvaljujući Zelenom dogovoru i novom planu Evropske unije za zelenu tranziciju.
Od preko 13.500 kompanija koje su učestvovale u istraživanju 45% firmi iz EU izjavilo je da je investiralo u projekte za borbu protiv klimatskih promjena, u poređanju sa 32% firmi koliko je zabilježeno u SAD. Najveći nivo investiranja zabilježen je među finskim preduzećima (62%), a najmanji među grčkim (18%).
Skoro polovina kompanija koje su učestvovale u istraživanju investirala je u energetsku efikasnost tokom 2020. godine, što predstavlja porast u odnosu na 37% zabilježenih u 2019.
Iako firme iz EU pokazuju posvećenost, povećanje svijesti o rizicima koje nose klimatske promjene biće ključno za veći obim investiranja.
“Katastrofalni pljuskovi i smrtni slučajevi koje smo imali ovog ljeta treba u potpunosti da nas uvjere da se klimatske promjene dešavaju. Prošlo je vrijeme kada smo mogli samo da sjedimo i čekamo”, rekao je potpredsjednik EIB-a Ricardo Mourinho Félix. On je kazao da njihova najnovija studija pokazuje da ako se želi da tranzicija za zelenijoj ekonomiji uspije, važno je povećanje svijesti o ovim rizicima.
“Kompanije EU koje ih razumiju sklonije su ulaganju u klimatske projekte. Zakonodavni okvir i transparentnost, kao i uvođenje odgovarajućih olakšica za biznise, biće od presudnog značaja. Kompanije moraju da planiraju danas kako bi bile u tržišnoj prednosti, ili rizikovale da izgube svoju poziciju zbog konkurencije koja razmišlja dalekosežno. Kao klimatska banka EU, finansiramo klimatske projekte širom svijeta. Možemo da vas uvjerimo da se prelazak na zelenu ekonomiju isplati – i za životnu sredinu i za vaš biznis”, dodao je Ricardo Mourinho Félix.
Skoro 60% evropskih kompanija izjavilo je da strijepi od fizičkih rizika klimatskih promjena (50% u SAD). Oni se odnose na izloženost nepredviđenim događajima ili drastičnim promjenama, poput rizika od suša, poplava, uticaja na proizvodnju hrane ili turizam.
Pored njih, postoje i tranzicioni rizici koji proističu od reakcije društva na klimatske promjene, poput regulatornih promjena. Njih su kompanije manje svjesne, ali predstavljaju značajan faktor kada se odlučuju za investicije.
“Kako rizici koje nose klimatske promjene postaju sve vidljiviji, kompanije moraju da počnu da razmišljaju o njima”, izjavila je glavni ekonomista EIB-a Debora Revoltella.
Ona je dodala da je gotovo 60% firmi iz EU svjesna fizičkih rizika, dok je razumijevanje za tranzicione rizike slabije.
“Većina ne može da sagleda izazove koji nas čekaju i ne znaju kako da se prilagode regulatornim promjenama koje će uticati na njihove lance nabavke, proizvodnju i reputaciju. Povećanje svijesti o ovim rizicima biće važno jer će smanjiti neizvjesnost oko regulatornih promjena. Novi plan EU za zelenu tranziciju otvorio je put aktivnoj raspravi među zemljama EU o donošenju jasnog zakonodavnog okvira, povećanju svijesti o klimi i proaktivnim javnim i privatnim investicijama”, kazala je Revoltella.