Cijene hrane u svijetu u martu su značajno smanjene, potaknute ponajviše padom potražnje povezanim s efektima pandemije Covid-19 i padom globalnih cijena nafte, uglavnom zbog očekivanja globalnog ekonomskog usporavanja i restrikcija u cilju obuzdavanja zdravstvene krize, navodi u današnjem izvještaju Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda kojima se često trguje, prosječno je u toku marta iznosio 172,2 boda, što je za 4,3 posto niže u odnosu na februar.
Najveći pad zabilježio je FAO indeks cijena šećera, 19,1 posto u odnosu na februar. Uzroci uključuju manju potražnju koja je povezana s mjerama zatvaranja koje su uvele mnoge zemlje, te manju potražnju proizvođača etanola zbog naglog pada cijena sirove nafte.
FAO indeks cijena biljnog ulja smanjio se za 12,0 posto, uglavnom zbog pada cijena palminog ulja povezanog s padom cijena sirovih mineralnih ulja i rastuće neizvjesnosti zbog utjecaja pandemije na tržišta biljnih ulja širom svijeta. Cijene soje i uljane repice slijedile su trend.
“Cijene nafte pale su za više od polovine u posljednjih mjesec dana, što katalizira veliki utjecaj na biogoriva, koji su važan izvor potražnje na tržištima šećera i biljnih ulja”, izjavio je analitičar FAO Peter Thoenes.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda pao je za 3,0 posto, vođen padom kotacija i globalnom potražnjom za uvozom obranog i punomasnog mlijeka u prahu, uglavnom zbog poremećaja u lancima opskrbe mlijeka zbog mjera ograničenja usmjerenih na kontrolu širenja Covid-19.
FAO indeks cijena žitarica u martu je pao za 1,9 posto u odnosu na februar i ostao gotovo na nivou iz marta 2019. Globalne cijene pšenice pale su, jer su učinci velikih globalnih isporuka i široko povoljni izgledi za usjev nadmašili povećane potražnje za uvozom iz sjeverne Afrike i nekih mala ograničenja izvoza koje je uvela Ruska Federacija.
Cijene kukuruza također su pale zbog velike isporuke i mnogo slabije potražnje iz sektora biogoriva.
Cijene riže porasle su treći mjesec zaredom, pri čemu su cijene Indica bile podstaknute zalihama potaknute zabrinutošću zbog pandemije i izvještajima da bi Vijetnam mogao uvesti zabrane izvoza – što je vlada od tada odbila.
FAO indeks cijena mesa pao je za 0,6 posto, usljed pada međunarodnih kotacija ovčjeg i goveđeg mesa, za koje su dostupnosti izvoza velike, a trgovinski kapaciteti umanjeni zbog logističkih uskih grla. Međutim, cijene svinjskog mesa porasle su zbog sve veće globalne potražnje, a prerađivačke kapacitete usporila su i ograničenja kretanja radnika.
Dovoljne zalihe žitarica
Prognoza FAO-a za svjetsku upotrebu žitarica za 2019/20. godinu neznatno je povećana na 2 722 miliona tona, što je 1,2 postotni rast godišnje. Očekuje se da će se svjetske zalihe žitarica na kraju sezone 2020. smanjiti za 8 miliona tona od njihovih početnih nivoa, čime je globalni omjer zaliha i upotrebe žitarica smanjen na 30,7 posto, što se još uvijek smatra prihvatljivim nivoom. Predviđa se da će se svjetska trgovina žitaricama povećati za 2,3 posto u odnosu na prošlu godinu i dostići 420 miliona tona.
