Referentna vrijednost svjetskih cijena prehrambenih proizvoda bila je uglavnom stabilna u novembru, s nižim međunarodnim kotacijama žitarica nadoknađenim višim cijenama biljnih ulja, saopćila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena skupa prehrambenih proizvoda kojima se trguje na globalnom nivou, u novembru je u prosjeku iznosio 120,4 poena, nepromijenjen u odnosu na nivo iz prethodnog mjeseca i 10,7 posto niži nego u novembru 2022. godine.
FAO indeks cijena žitarica smanjen je za 3% u odnosu na oktobar. Međunarodne cijene grubih žitarica pale su za 5,6%, predvođene naglim padom cijena kukuruza, dok su cijene pšenice u novembru pale za 2,4%. FAO indeks cijena svih vrsta riže ostao je stabilan iz mjeseca u mjesec usred kontrastnih kretanja cijena u različitim podrijetlom i tržišnim segmentima.
Indeks cijena biljnog ulja je u međuvremenu porastao za 3,4% u odnosu na oktobar. Cijene palminog ulja su se u novembru oporavile za više od 6%, uglavnom podstaknute aktivnijom kupovinom vodećih zemalja uvoznica i sezonski nižom proizvodnjom u glavnim zemljama proizvođačima. Svjetske cijene suncokretovog ulja su umjereno porasle, dok su kotacije sojinog i repičinog ulja blago pale u novembru.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je 2,2% u odnosu na oktobar, vođen visokom uvoznom potražnjom za puterom i obranim mlijekom u prahu kupaca iz sjeveroistočne Azije, uz povećanu internu potražnju uoči zimskih praznika u zapadnoj Evropi.
FAO indeks cijena šećera porastao je za 1,4% mjesečno, u prosjeku u novembru čak 41,1% viši od nivoa u istom mjesecu prošle godine, pod utjecajem povećane zabrinutosti oko globalne izvozne dostupnosti zbog pogoršanja izgleda proizvodnje u dvije vodeće zemlje izvoznice (Tajland i Indija), zbog teških sušnih vremenskih uslova povezanih s događajem El Niño.
FAO indeks cijena mesa pao je za 0,4% u odnosu na oktobar, odražavajući manji pad svjetskih cijena mesa peradi, svinja i goveđeg mesa, uglavnom zbog velikih izvoznih zaliha.
Rekordna proizvodnja žitarica
FAO je podigao svoje prognoze za ovosezonske žetve u novom izvještaju o ponudi i potražnji žitarica. Svjetska proizvodnja žitarica u 2023. sada je vezana na 2 823 miliona tona, što je povećanje od 0,9% u odnosu na prethodnu godinu i 10,3 miliona tona iznad prethodnog rekorda postignutog 2021.
Revizije naviše su napravljene za proizvodnju pšenice u Ruskoj Federaciji i Turskoj i za kukuruz u SAD, dok su prognoze proizvodnje donekle smanjene za Argentinu i Brazil. U međuvremenu, prognoze za proizvodnju kukuruza su smanjene za Evropsku uniju i Meksiko. FAO također očekuje da će globalna proizvodnja pirinča u 2023/24. porasti za 0,8% u odnosu na prethodnu marketinšku sezonu.
Predviđa se da će svjetske zalihe žitarica do kraja sezone 2024. porasti za 2,7% iznad početnog nivoa i označiti novi rekord. Na osnovu najnovijih predviđanja, globalni omjer zaliha žitarica u korištenju iznosio bi 30,8% u 2023/24. godini, što ukazuje na ukupni udoban nivo ponude.
Predviđa se da će se svjetska trgovina žitaricama u 2023/24. blago smanjiti na 468,4 miliona tona, što je pad od 1,8 posto u odnosu na nivo 2022/23.
