Svjetske cijene prehrambenih proizvoda pale su u augustu, predvođene osnovnim namirnicama osim pirinča i šećera, izvijestila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda kojima se trguje na globalnom nivou, u augustu je u prosjeku iznosio 121,4 boda, što je 2,1 posto manje u odnosu na juli i čak 24 posto ispod maksimuma iz marta 2022. godine.
FAO indeks cijena biljnog ulja pao je za 3,1% u augustu, djelimično preokrenuvši oštar rast od 12,1% u julu. Svjetske cijene suncokretovog ulja pale su za skoro 8% tokom mjeseca zbog slabljenja globalne uvozne potražnje i obilne ponude velikih izvoznika. Svjetske kotacije sojinog ulja pale su zbog poboljšanja uslova usjeva soje u SAD, dok su one za palmino ulje umjereno pale usred sezonskog rasta proizvodnje u vodećim zemljama proizvođačima u jugoistočnoj Aziji.
FAO indeks cijena žitarica pao je u augustu za 0,7% u odnosu na juli. Cijene pšenice pale su za 3,8% u augustu zbog veće sezonske dostupnosti nekoliko vodećih izvoznika, dok su cijene žitarica pale za 3,4% usljed velikih globalnih zaliha kukuruza iz rekordne žetve u Brazilu i skorog početka žetve u SAD.
Za razliku od toga, FAO indeks cijena svih vrsta riže porastao je za 9,8% od jula i dostigao nominalni maksimum u posljednjih 15 godina, odražavajući trgovinske poremećaje nakon zabrane izvoza bijelog pirinča Indica iz Indije, najvećeg svjetskog izvoznika riže.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda pao je za 4% u odnosu na juli, vođen međunarodnim kotacijama punomasnog mlijeka u prahu, u izobilju iz Okeanije. Cijene putera i sira također su pale, dijelom zbog slabih tržišnih aktivnosti povezanih s ljetnim praznicima u Evropi.
FAO indeks cijena mesa pao je za 3%. Svjetske cijene ovaca su najviše pale, potkrijepljene porastom izvozne dostupnosti uglavnom iz Australije i slabijom potražnjom iz Kine. Snažne zalihe su također gurnule naniže cijene svinjskog, živinskog i goveđeg mesa.
FAO indeks cijena šećera porastao je za 1,3% u odnosu na juli, a u prosjeku je u augustu čak 34,1% veći od vrijednosti prije godinu dana. Povećanje je uglavnom izazvano povećanom zabrinutošću zbog uticaja fenomena El Niño na usjeve šećerne trske, zajedno sa ispodprosječnim kišama u augustu i stalnim sušnim vremenskim uslovima na Tajlandu.
Proizvodnja žitarica u 2023. porast će za 0,9 posto
FAO je također objavio novi izvještaj o ponudi i potražnji žitarica, u kojem se predviđa da će svjetska proizvodnja žitarica u 2023. godini porasti za 0,9% u odnosu na prethodnu godinu i dostići 2 815 miliona tona, što je uporedo s rekordnom proizvodnjom ostvarenom 2021. godine.
Dok bi globalna proizvodnja pšenice trebala opasti za 2,6% od 2022. godine, predviđa se da će ukupna proizvodnja grubih žitarica porasti za 2,7%, a proizvodnja kukuruza će dostići novi rekord od 1 215 miliona tona, potaknuta snažnim prinosima u Brazilu i Ukrajini.
Uprkos blagoj reviziji naniže od jula, svjetska proizvodnja riže u 2023/24. još uvijek se oporavlja za 1,1% u odnosu na prethodnu sezonu.
Svjetsko korištenje žitarica u sezoni koja je pred nama predviđa se na 2.807 miliona tona, 0,8 posto iznad nivoa 2022/23.
Predviđa se da će svjetske zalihe žitarica na kraju marketinške sezone 2023/24. iznositi 878 miliona tona, što predstavlja godišnji porast od 2,2%, što ukazuje na omjer svjetskih zaliha i upotrebe žitarica od 30,5%, što FAO smatra ‘ukupnim udoban globalni nivo ponude iz istorijske perspektive’.
FAO je snizio prognozu svjetske trgovine žitaricama u 2023/24. godini na 466 miliona tona, što je pad od 1,7% u odnosu na prethodnu marketinšku sezonu. Predviđeno je da će svi prodani obim pšenice i kukuruza opasti, zbog niza razloga, uključujući pad izvoza iz Ukrajine zbog poremećaja trgovine koji su povezani sa tekućim ratom.
FAO je također snizio prognozu svjetske trgovine rižom u odnosu na julsku cifru s obzirom na pojačana ograničenja izvoza od strane Indije.
