Svjetske cijene hrane porasle su u maju najbržom mjesečnom stopom u više od deset godina, iako je svjetska proizvodnja žitarica na putu da dostigne novi rekord, saopćila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
FAO indeks cijena hrane u prosjeku je u maju iznosio 127,1 bod, što je 4,8% više nego u aprilu i 39,7% više nego u maju 2020. godine.
Povećanje međunarodnih cijena biljnih ulja, šećera i žitarica dovelo je do povećanja indeksa koji prati mjesečne promjene cijena prehrambenih proizvoda u svijetu kojima se trguje na najvišu vrijednost od septembra 2011. i samo 7,6% ispod svih rekorda u nominalnom smislu.
FAO indeks cijena žitarica povećao se u maju za 6% u odnosu na april, prvenstveno zbog cijena kukuruza koje su u prosjeku iznosile 89,9% iznad vrijednosti iz prethodne godine. Međutim, cijene kukuruza počele su da se smanjuju krajem maja, uglavnom zbog poboljšanih proizvodnih izgleda u Sjedinjenim Američkim Državama. Cijene pšenice u svijetu također su počele padati krajem maja, ali u prosjeku su bile više za 6,8% u odnosu na april, dok su međunarodne kotacije pirinča ostale stabilne.
FAO indeks cijena biljnog ulja u maju je porastao 7,8%, uglavnom odražavajući rast cijena palmi, soje i uljane repice.
FAO indeks cijena šećera povećao se za 6,8% u odnosu na april, uglavnom zbog kašnjenja žetve i zabrinutosti zbog smanjenih prinosa usjeva u Brazilu, najvećem svjetskom izvozniku šećera, čak iako su velike količine izvoza iz Indije doprinijele ublažavanju skoka cijena.
FAO indeks cijena mesa porastao je za 2,2% u odnosu na april, a kotacije za sve vrste mesa rasle su zbog bržeg tempa uvoza iz Kine, kao i rastuće interne potražnje za mesom peradi i svinja u vodećim proizvođačkim regijama.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za mjesec dana za 1,8%, u prosjeku za 28% iznad nivoa od prije godinu dana. Povećanje je predvodila solidna potražnja za uvozom obranog i punomasnog mlijeka u prahu, dok su cijene maslaca prvi put u gotovo godinu dana pale zbog povećanih izvoznih zaliha s Novog Zelanda.
FAO predviđa se da će se svjetska upotreba žitarica 2021/22. povećati za 1,7%, na 2.826 miliona tona. Na osnovu tih prognoza, predviđa se da će se svjetske zalihe žitarica na kraju sezona žetve 2021/22. povećati za 0,3% na 811 miliona tona.
