Referentna vrijednost za svjetske cijene prehrambenih sirovina porasla je u novembru na najviši nivo od aprila 2023. godine, povećavši se za 0,5 posto u odnosu na oktobar, potaknuta porastom međunarodnih kotacija biljnih ulja, saopćila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene u međunarodnim cijenama prehrambenih proizvoda kojima se trguje na globalnom nivou, u novembru je u prosjeku iznosio 127,5 poena, što je 5,7 posto više nego prije godinu dana, dok je još uvijek 20,4 posto ispod vrhunca u martu 2022. godine.
FAO-ov indeks cijena biljnog ulja porastao je za 7,5% u novembru u odnosu na oktobar, što je drugi veliki porast u dva mjeseca i 32% više od nivoa prethodne godine. Cijene palminog ulja dodatno su porasle zbog zabrinutosti zbog niže proizvodnje od očekivane zbog prekomjernih padavina u jugoistočnoj Aziji. Svjetske cijene sojinog ulja porasle su zbog globalne uvozne potražnje, dok su kotacije uljane repice i suncokretovog ulja porasle jer su globalni izgledi za ponudu utjecali na njihova tržišta.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda zadržao je uzlaznu putanju u novembru, povećavajući se za 0,6% u odnosu na oktobar, potaknut oporavkom globalne potražnje za uvozom punomasnog mlijeka u prahu. Cijene maslaca dostigle su novi rekordni nivo zbog snažne potražnje i ograničenih zaliha u zapadnoj Evropi, dok su cijene sira porasle zbog ograničene izvozne dostupnosti.
Ostali podindeksi su zabilježili pad u novembru. FAO indeks cijena žitarica pao je za 2,7%, što je za 8,0% manje nego godinu ranije. Globalne cijene pšenice pale su zbog slabije međunarodne uvozne potražnje i povećanih zaliha iz tekućih žetvi na južnoj hemisferi.
Svjetske cijene kukuruza ostale su stabilne jer je snažna domaća potražnja u Brazilu i potražnja Meksika za zalihama iz SAD nadoknađena povoljnim vremenom u Južnoj Americi, smanjenom potražnjom za ukrajinskim zalihama i sezonskim pritiskom tekuće američke žetve.
FAO indeks cijena riže pao je za 4,0% u novembru, potaknut povećanom tržišnom konkurencijom, pritiscima žetve i fluktuacijama valuta.
FAO-ov indeks cijena šećera pao je za 2,4% u odnosu na oktobar, pod utjecajem početka sezone drobljenja u Indiji i Tajlandu i ublažio zabrinutost oko izgleda za usjeve šećerne trske sljedeće godine u Brazilu, gdje su nedavne kiše poboljšale vlažnost tla.
FAO-ov indeks cijena mesa smanjio se za 0,8% u novembru, uglavnom zbog nižih kotacija svinjskog mesa u Evropskoj uniji, što odražava obilne zalihe i uporno prigušenu globalnu i domaću potražnju. Svjetske cijene ovčjeg i peradarskog mesa blago su pale, dok su međunarodne kotacije goveđeg mesa ostale stabilne, s višim brazilskim izvoznim cijenama nadoknađenim nižim cijenama u Australiji.
Ažurirane prognoze ukazuju na pad omjera zaliha žitarica i upotrebe
Prema FAO-ovom novom izvještaju o ponudi i potražnji žitarica, koji je također objavljen danas, predviđa se da će globalna proizvodnja žitarica u 2024. godini pasti za oko 0,6% u odnosu na prethodnu godinu na 2.841 milion tona, što je revizija naniže u odnosu na oktobar, ali još uvijek druga najveća proizvodnja u istoriji.
Očekuje se da će globalna proizvodnja pšenice za 2024. biti jednaka 2023. godini, na 789 miliona tona, dok se predviđa da će proizvodnja kukuruza pasti za 1,9% u odnosu na prethodnu godinu na 1 271 milion tona, zbog nižih od očekivanih prinosa u Evropskoj uniji i SAD. Prognoza FAO-a za svjetsku proizvodnju riže u 2024/25. godini neznatno se promijenila, ukazujući na godišnji porast od 0,8% na rekordnih 538,8 miliona tona.
Procjena je da će svjetska upotreba žitarica porasti za 0,6% na 2.859 miliona tona u 2024/25. godini, predvođena očekivanim povećanjem potrošnje hrane riže i pšenice.
Međunarodna trgovina žitaricama u 2024/25. godini sada se predviđa na 484 miliona tona, što je pad od 4,6% u odnosu na prethodnu godinu. Očekuje se da će globalni obim trgovine pšenicom i kukuruzom pasti, dok se predviđa da će se trgovina rižom povećati.
