Svjetske cijene prehrambenih proizvoda porasle su 11. mjesec zaredom u aprilu, šećer je predvodio rast, a žitarice su nastavile svoj uzlazni trend, izvijestila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
FAO indeks cijena hrane u prosjeku je u aprilu iznosio 120,9 poena, 1,7 posto više u odnosu na mart i 30,8 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Indeks, koji prati mjesečne promjene svjetskih cijena prehrambenih proizvoda kojima se trguje, dosegnuo je najviši nivo od maja 2014. godine, a nominalno je 12 posto ispod svog vrhunca u februaru 2011. godine.
FAO indeks cijena šećera povećao se tokom mjeseca za 3,9% da bi dostigao nivo gotovo 60% veći nego u aprilu 2020. godine, zbog sporog napretka žetve u Brazilu i štete od mraza u Francuskoj pojačavajući zabrinutost zbog čvršćih globalnih zaliha.
FAO indeks cijena biljnog ulja porastao je u aprilu za 1,8%, dok su međunarodne kotacije palminog ulja porasle zbog zabrinutosti da će rast proizvodnje u glavnim zemljama izvoznicama biti sporiji nego što se očekivalo. Vrijednosti ulja soje i uljane repice također su porasle, dok su se cijene suncokretovog ulja umjereno smanjivale.
FAO indeks cijena mesa porastao je za 1,7% u odnosu na martovsku vrijednost, a kotacije goveda, ovaca i svinja potkrepljene su solidnom potražnjom iz istočne Azije. Cijene mesa peradi ostale su stabilne, što odražava općenito uravnotežena globalna tržišta.
FAO indeks cijena žitarica porastao je u aprilu za 1,2%, preokrenuvši kratkotrajni pad u martu i iznosio je 26% iznad nivoa iz aprila 2020. godine. Cijene kukuruza porasle su za 5,7% – da bi dosegle nivo od 66,7% više nego godinu dana ranije – vođene manjim namjerama sadnje od predviđenih u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i zabrinutošću zbog usjeva usjeva u Argentini, Brazilu i SAD.
Svjetske cijene pšenice bili su uglavnom stabilne, dok su cijene riže, ječma i siraka oslabile.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda povećao se od marta za 1,2%, a cijene maslaca, sira i obranog mlijeka u prahu su porasle zbog solidne uvozne potražnje iz Azije.
Nove prognoze za trgovinu i zalihe žitarica
FAO je revidirao svoju prognozu za svjetske zalihe žitarica do kraja 2021. godine na 805 miliona tona zbog vjerovatnih smanjenja zaliha kukuruza u Kini i SAD-u, što predstavlja pad od 2,3%. Očekuje se da će globalni omjer zaliha i upotrebe žitarica iznositi 28,3%, što je sedmogodišnji minimum.
FAO je također ponudio svoje prve izglede ponude i potražnje za pšenicom u predstojećoj sezoni, 2021/22, predviđajući proizvodnju od 778,8 miliona tona, ili 0,5% više od procjene za 2020. godinu, potaknutu očekivanim 6-godišnjim rastom proizvodnje u EU.
