Svjetske cijene prehrambenih proizvoda brzo su se oporavile u augustu nakon dva uzastopna mjeseca pada, vođene snažnim porastom međunarodnih kotacija cijena šećera, pšenice i biljnih ulja, saopćila je danas Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
FAO-ov indeks cijena hrane u prosjeku je u augustu iznosio 127,4 boda, što je za 3,1 posto više u odnosu na juli i 32,9 posto u odnosu na isti mjesec 2020.
FAO-ov indeks cijena šećera porastao je za 9,6 posto u odnosu na juli, potaknut zabrinutošću zbog oštećenja usjeva uslijed mraza u Brazilu, najvećem svjetskom izvozniku šećera.
Povećanje su ublažili dobri izgledi za proizvodnju u Indiji i Evropskoj uniji, kao i pad cijena sirove nafte.
FAO-ov indeks cijena biljnog ulja porastao je u augustu za 6,7 posto, pri čemu su se svjetske cijene palminog ulja vratile na rekordne iznose najviše zbog dugotrajne zabrinutosti zbog proizvodnje ispod planiranih i smanjenja zaliha u Maleziji.
Porasle su i cijene za uljane repice i suncokretovo ulje.
FAO-ov indeks cijena žitarica u prosjeku je u augustu bio veći za 3,4 posto nego u julu.
Svjetske cijene pšenice skočile su za 8,8 posto zbog smanjenih očekivanja žetve u nekoliko velikih zemalja izvoznica.
Nasuprot tome, cijene kukuruza pale su za 0,9 posto jer su poboljšane mogućnosti proizvodnje u Argentini, Evropskoj uniji i Ukrajini umanjile snižene prognoze proizvodnje u Brazilu i SAD.
Međunarodne cijene pirinča ostale su na silaznoj putanji.
FAO-ov indeks cijena mesa blago je ojačao u augustu, jer su velike kupovine iz Kine podržale cijene ovčjeg i goveđeg mesa te solidnu uvoznu potražnju iz istočne Azije i Bliskog istoka podigle cijene peradi.
Cijene svinjskog mesa su, naprotiv, pale zbog nastavka pada kineskih kupovina i slabe unutrašnje potražnje u Evropi.
FAO-ov indeks cijena mlijeka je neznatno pao u odnosu na juli, jer su međunarodne kotacije za mlijeko u prahu pale usljed slabe globalne uvozne potražnje i sezonskog rasta izvoznih mogućnosti u Okeaniji, više nego kompenzujući rast cijena maslaca i sira.
Svjetske zalihe žitarica dovoljne uprkos nižim izgledima proizvodnje
Predviđa se da će globalna proizvodnja žitarica 2021. doseći 2.788 miliona tona, što je za 0,7 posto više u odnosu na godinu ranije, ali ispod očekivanja u julu. FAO očekuje da će se svjetska proizvodnja pšenice ove godine smanjiti za 0,7 posto na 769,5 miliona tona, uglavnom zbog negativnog utjecaja produženih sušnih uvjeta u Sjevernoj Americi, kao i nepovoljnih vremenskih prilika u Kazahstanu i Ruskoj Federaciji.
FAO predviđa da će se svjetsko korištenje žitarica 2021/22 povećati za 1,4 posto u odnosu na prethodnu marketinšku godinu na 2.809 milijuna tona, podržano snažnim rastom upotrebe hrane za životinje kao i većom potrošnjom hrane.
Julska prognoza za globalne zalihe žitarica do kraja sezone 2022. spuštena je na 809 miliona tona, što je pad od 0,9 posto u odnosu na početne nivoe.
Sve u svemu, svjetski omjer zaliha i upotrebe žitarica projiciran je na 28,1 posto, u odnosu na 29,9 posto u 2021/22.
