FAO: Svjetske cijene hrane rastu treći mjesec zaredom, u oktobru porasle 3 posto

Globalna proizvodnja žitarica dostići će najviši nivo u istoriji, a zalihe će pasti

0
410
FAO indeks cijena hrane u maju smanjen za 0,6 posto u odnosu na april

Svjetski barometar cijena hrane dostigao je rekordni nivo od jula 2011. godine, izvijestila je danas Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena korpe prehrambenih proizvoda, u oktobru je u prosjeku iznosio 133,2 boda, što je povećanje od 3 posto ili 3,9 poena u odnosu na septembar, rastući treći mjesec zaredom.
FAO indeks cijena žitarica u oktobru je porastao za 3,2% u odnosu na prethodni mjesec, pri čemu su svjetske cijene pšenice porasle za 5% zbog smanjene žetve u velikim izvoznicima, uključujući Kanadu, Rusku Federaciju i Sjedinjene Američke Države.
Međunarodne cijene svih ostalih glavnih žitarica također su rasle iz mjeseca u mjesec.
FAO indeks cijena biljnog ulja porastao je u oktobru za 9,6%, dostigavši ​​najviši nivo u istoriji. Povećanje je uzrokovano čvršćim kotacijama cijena palminog, sojinog, suncokretovog i repičinog ulja. Cijene palminog ulja porasle su četvrti mjesec zaredom u oktobru, uglavnom potkrijepljene stalnom zabrinutošću zbog smanjene proizvodnje u Maleziji zbog tekućeg nedostatka radne snage migranata.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 2,6 poena u odnosu na septembar, pod utjecajem generalno veće globalne uvozne potražnje za puterom, obranim mlijekom u prahu i punomasnim mlijekom u prahu usred napora kupaca da osiguraju zalihe kako bi izgradili zalihe. Nasuprot tome, cijene sira su uglavnom ostale stabilne, budući da su zalihe iz glavnih zemalja proizvođača bile adekvatne da zadovolje globalnu uvoznu potražnju.
FAO indeks cijena mesa pao je za 0,7% u odnosu na svoju revidiranu vrijednost u septembru, što predstavlja treći mjesečni pad.
Međunarodne kotacije svinjskog i goveđeg mesa pale su zbog smanjene kupovine iz Kine te velikog pada cijena za isporuke iz Brazila. Nasuprot tome, cijene peradi i ovčijeg mesa su porasle, potaknute velikom globalnom potražnjom i malim izgledima za proširenje proizvodnje.
FAO indeks cijena šećera pao je za 1,8% u odnosu na septembar, što je prvi pad nakon šest uzastopnih mjesečnih povećanja. Pad je uglavnom bio rezultat ograničene globalne potražnje za uvozom i izgledi za velike izvozne zalihe iz Indije i Tajlanda, kao i slabljenja brazilskog reala u odnosu na američki dolar.

Rekordna proizvodnja žitarica, ali zalihe će pasti

Unatoč očekivanoj rekordnoj svjetskoj proizvodnji žitarica u 2021., globalne zalihe žitarica su se kretale prema smanjenju u 2021/22., prema novim prognozama FAO-a.
Prognoza za svjetsku proizvodnju žitarica u 2021. sada je određena na 2.793 miliona tona, što je za 6,7 miliona tona manje u odnosu na prethodni izvještaj u oktobru, uglavnom zbog smanjenja u procjenama proizvodnje pšenice u Islamskoj Republici Iran, Turskoj i Sjedinjenim Državama.
Nasuprot tome, globalna proizvodnja krupnog zrna je revidirana naviše.
Uzlaznu reviziju proizvodnje kukuruza potaknuli su prinosi u Brazilu i Indiji bolji nego što se ranije očekivalo i poboljšani izgledi u nekoliko zapadnoafričkih zemalja. U odnosu na prošlu godinu, očekuje se povećanje globalne proizvodnje žitarica i dostizanje novog rekordnog nivoa.
Predviđa se da će svjetske zalihe žitarica do kraja sezone 2022. godine pasti 0,8 posto ispod svojih početnih nivoa, na 819 miliona tona. Shodno tome, predviđa se blagi pad svjetskih zaliha žitarica u odnosu na upotrebu, sa 29,4 posto u 2020/21. na 28,5 posto u 2021/22. godini.

 

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here