Potreba deregulacije i liberalizacije cijena obveznog osiguranja od odgovornosti za vozila, s ciljem očuvanja stabilnosti i neometanog funkcioniranja sektora osiguranja, jedan je od razloga koji su opredijelili Vladu FBiH da utvrdi i Parlamentu FBiH uputi Prijedlog zakona o obaveznim osiguranjima u prometu.
Kako je sadašnji zakon iz ove oblasti na snazi od 2005. godine, također je bilo nužno inoviranje rješenja i uređenja osiguranja od odgovornosti i u drugim vidovima prometa, a ne samo cestovnom. Uz to, praksa je pokazala da pojedina rješenja nisu jasna i precizna, što je dovodilo do pravne nesigurnosti oštećenog, odnosno kruga osoba kojima pripada pravo na naknadu.
Razlog za donošenje novoga zakona je i harmoniziranje na jedinstvenom tržištu osiguranju u cijeloj BiH, jer je Republika Srpska to učinila 2015. godine, te je Upravni odbor Agencije za osiguranje u BiH 4.10.2016. usvojio Smjernicu za ocjenu usuglašenosti zakona o obaveznim osiguranjima u prometu FBiH/RS. Donošenje novog zakona predstavlja i usaglašavanje sa zakonodavstvom i pravnim stečevinama Evropske unije.
Zakon uređuje obavezna osiguranja putnika u javnom prijevozu, vlasnika vozila, aviona i plovila na motorni pogon od odgovornosti za štetu prouzročenu trećim osobama i putnicima. Kao novina je uvođenje postepene liberalizacija cijena obaveznog osiguranja od odgovornosti za vozila.
Obavezno osiguranje od automobilske odgovornosti ima dominantan udjel u ukupno obračunatoj premiji na tržištu neživotnih osiguranja FBiH (oko 60% u 2016. godini). Ova vrsta osiguranja ima i poseban društveni značaj, imajući u vidu broj vozila, broj prometnih nesreća i ukupne štetne posljedice. Visina premije osiguranja od autoodgovornosti još je određena administrativno, što znači da ne postoji sloboda društava za osiguranje da ocjenjuju rizik i samostalno određuju cijenu osiguranja od autoodgovornosti, kao ni da vrše izmjene u obimu pokrića.
Predložena je postepena i fazna deregulacija, tj. liberalizacija cijena osiguranja od automobilske odgovornosti, u periodu od šest godina. To će, u konačnici, dovesti do potpune liberalizacije cijena tako što će u prve tri godine Agencija za nadzor donositi zajedničku tarifu premija i cjenovnik za osiguranje. U slijedeće tri godine na snagu bi stupila tzv. djelomična deregulacija u kojoj bi Agencija osiguravajućim društvima davala saglasnosti na njihove vlastite tarife premija i cjenovnike koji moraju biti usaglašeni s propisima o osiguranju, aktima Agencije, aktuarskim načelima i pravilima struke. Po isteku šestogodišnjeg perioda trebalo bi doći do potpune liberalizacije i slobodnog formiranja cijena usluga osiguranja.
U zemljama okruženja, koje su već uvele sistem slobodnog određivanja cijena osiguranja od autoodgovornosti, uočen je pad cijene, a to upućuje da će sama liberalizacija biti povoljna i za korisnike proizvoda osiguranja.
Očekuje se da će u dugom roku doći do uspostavljanja optimalnog nivoa cijena osiguranja od automobilske odgovornosti, sukladno preuzetom riziku. Nadalje, ostvareni prihodi od premije osiguranja, kao i troškovi provođenja osiguranja bi bili realnije iskazivani i pružili objektivniju slika finansijskog stanja društava za osiguranje. Također, očekuje se da će društva za osiguranje, imajući u vidu značajne troškove provođenja osiguranja (režijski dodatak iznosi do 30% bruto premije osiguranja), s ciljem zadržavanja pozicije na tržištu, regulirati troškove i poslovanje prilagoditi novim uvjetima.
