Građani BiH plaćaju najviše cijene lijekova u regionu, uvesti diferenciranu maržu na lijekove

Inicijativa Udruženja 'Misli dobro' podrazumijeva da maksimalna maloprodajna marža na lijekove čija je cijena između 30 i 130 KM može biti 10% dok za lijekove iznad 130 KM maksimalna marža može iznositi najviše do 20 KM

0
494
Pokrenuta inicijativa kako bi došlo do pojeftinjenja lijekova u BiH, posebno onih skupljih

Udruženje građana ‘Misli dobro’ uputilo je inicijativu entitetskim vladama i nadležnim ministarstvima zdravlja za uvođenje diferencirane maloprodajne marže na lijekove. Usvajanjem ove inicijative u značajnoj mjeri došlo bi do pojeftinjenja lijekova u Bosni i Hercegovini posebno onih skupljih, s obzirom da diferencirana marža koja već postoji u Srbiji i Hrvatskoj podrazumijeva da što je cijena lijeka veća, ta marža je niža.
Prema prijedlogu Udruženja ‘Misli dobro’ najviša maloprodajna marža na lijekove do 5 KM iznosila bi 25%, na lijekove čija je cijena od 5 do 10 KM maksimalna marža iznosila bi 20%, dok bi na lijekove čija je cijena od 10 do 30 KM marža mogla biti najviše 15%. Inicijativa Udruženja ‘Misli dobro’ podrazumijeva da maksimalna maloprodajna marža na lijekove čija je cijena između 30 i 130 KM može biti 10% dok za lijekove iznad 130 KM maksimalna marža može iznositi najviše do 20 KM.
Takođe, usvajanjem ove inicijative ukinula bi se i tzv. ‘farmaceutska usluga’ jer njome je definisano da na lijekove koji se finansiraju iz fondova zdravstvenog osiguranja maksimalna maloprodajna marža može iznositi 12 posto.
“Trenutno, fondovi zdravstvenog osiguranja plaćaju tzv ‘farmaceutsku uslugu’ koja zavisno od entiteta i kantona iznosi od 1 KM do 1,95 KM. U praksi to znači da fondovi zdravstvenog osiguranja apotekama za svaki lijek izdat na recept i na teret fonda, umjesto marže, plaćaju tu ‘farmaceutsku uslugu’ po osnovu čega se iz fondova u apoteke sliju desetine miliona KM“, kažu iz Udruženja ‘Misli dobro’.
U ovom udruženju naglašavaju da se inicijativom koju su uputili, ne traži ništa što već ne postoji u regionu, tačnije u Hrvatskoj i Srbiji gdje su marže takođe diferencirane i gdje građani plaćaju niže cijene lijekove, posebno onih skupljih.
“Na tržištu lijekova u BiH vlada haos, što očigledno odgovara pojedincima posebno veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka. Neko, tačnije vlasti su im omogućile da rade to što rade, a posljedica toga je da građani BiH plaćaju najviše cijene lijekova u regionu. Kakvo je stanje na tržištu lijekova možda najbolje pokazuje podatak da je maksimalna maloprodajna marža u Republici Srpskoj na lijekove 18%, a u Federaciji BiH čak 25%. Za tržište koje se predstavlja kao jedinstveno i koje funkcioniše na istom ekonomskom prostoru to nije normalno“, smatraju u Udruženju ‘Misli dobro’.
Ovo udruženje izradilo je analizu ‘Realna cijena lijekova’ koja je pokazala da je devet, od posmatranih 13 lijekova iz grupe deset najprodavanijih lijekova u BiH, najskuplje u regionu i da odgovornost za to snose svi nivoi vlasti. Isto tako, analiza je pokazala da je regulativa koja postoji u BiH u isključivom interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka i najviše na štetu bh. građana.
Analiza je urađena u okviru projekta ‘Realna cijena lijekova’ koje realizuje Udruženje građana ‘Misli dobro’ i predstavlja dio šireg projekta ‘Podrška građanima u borbi protiv korupcije’, koji implementiraju Centri civilnih inicijativa kao glavni implementator uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).