Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u petak da ulazak RH u Evropski tečajni mehanizam (ERM II) puno znači za njenu finansijsku stabilnost te da je realno obećati da će Hrvatska u europodručje ući do kraja mandata iduće Vlade.
Evropska centralna banka (ECB) i Evropska komisija (EK) su objavili da je Hrvatska ušla u Evropski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj.
Plenković podsjeća i na različita iskustva o vremenu koju neka zemlja provede u ERM-u II prije nego pristupi europodručju – najbrži su bili Slovenija, Kipar i Malta, koji su u mehanizmu proveli nešto manje od tri godine, a najdulje je bila Litva, 10,5 godina.
“Stoga, različita je praksa, ja ne želim sada spekulirati o trenutku, danu, datumu, mi ćemo i dalje raditi svoje aktivnosti, ispunjavati program i planove Vlade”, rekao je Plenković, prenosi Hina.
Nakon ulaska u ERM II, a da bi ušla u europodručje, Hrvatska mora nastaviti ispunjavati tzv. kriterije iz Maastrichta, odnosno kriterije nominalne konvergencije, a to su stabilnost kursa, cijena i kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih finansija – deficit budžeta i javni dug.
Granica za javni dug po mastriškim kriterijima iznosi 60 posto BDP-a, a i prije koronakrize, Hrvatska je kao i većina zemalja članica premašivala tu granicu.
Definiran je i središnji paritet hrvatske kune, koji će se pratiti za vrijeme boravka u ERM II, a šest mjeseci prije formalnog uvođenja eura bit će poznat i fiksni kurs po kojem će se izvršiti konverzija. Odmah nakon toga, kao obaveza će se uvesti dualno prikazivanje cijena proizvoda – i u kunama i u eurima, kako bi se nastojao neutralizirati efekt porasta cijena zbog zaokruživanja.
Kako je izvijestio guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, Hrvatska je ušla u ERM II po današnjem tržišnom kursu 7,53450 kuna za jedan euro. To za Hrvatsku znači da tečajna politika HNB-a ostaje ista kao i do sada, da će i u idućem razdoblju, sve do uvođenja eura, održavati tečaj stabilnim.
