Istraživanje AHK BiH: 62 posto kompanija želi povećati svoje investicije

0
1360
U privrednom istraživanju AHK u BiH učestvovalo je 81 preduzeće

Predstavništvo njemačke privrede u Bosni i Hercegovini (AHK BiH) pripada mreži njemačkih vanjskotrgovinskih komora (AHK), te je u proljeće 2018. sprovelo privredno istraživanje među članovima njemačko-bosanskohercegovačkog privrednog udruženja Wirtschaftsverein BiH i drugim stranim investitorima u BiH o trenutnoj privrednoj situaciji i investicijskoj klimi u BiH s ciljem detektovanja zadovoljstva njemačkih i drugih investitora u BiH.
Ovo privredno istraživanje AHK već više od jedne decenije istovremeno sprovodi u 16 zemalja srednje i istočne Evrope, te se smatra kao najpouzdaniji, objektivni barometar raspoloženja njemačkih i drugih investitora u srednjoj i istočnoj Evropi.
U privrednom istraživanju u Bosni i Hercegovini je učestvovalo 81 preduzeće.
Pored toga, u saradnji sa kompanijom Deloitte BiH ovogodišnje istraživanje je dopunjeno ‘Face2Face’ – intervjuima sa direktorima značajnih njemačkih kompanija u BiH, a rezultati istraživanja su objavljeni u zajedničkoj publikaciji.
Rezultati ovogodišnjeg privrednog istraživanja su pokazali da su učesnici u istraživanju nezadovoljni privrednom situacijom u zemlji, ali da su ipak optimistični kada je riječ o poslovnom razvoju sopstvenog preduzeća.
Trenutnu privrednu situaciju u zemlji, kao i u prethodnim istraživanjima, većina ispitanika odnosno 52% ocjenjuje kao lošu. Ipak, 43% ispitanika smatra da je situacija u privredi zadovoljavajuća, a samo 5% da je dobra.
Kada je riječ o izgledima bh. privrede u tekućoj godini u odnosu na prethodnu, ispitanici su optimističniji nego u prošlogodišnjem istraživanju, pa tako 30% ispitanika očekuje da će se situacija poboljšati, a 70% da će ostati nepromijenjena ili se čak pogoršati.
S druge strane, trenutno poslovanje vlastite firme 53% učesnika u istraživanju ocjenjuje kao dobro, a 44% kao zadovoljavajuće. U poređenju sa istraživanjima iz prethodnih godina, ova pozitivna ocjena je u stalnom porastu. Iz ovoga se može zaključiti da su firme u BiH svjesne svoje konkurentnosti na inostranim tržištima, te da se razvijaju u pozitivnom smjeru.
Samo jedan od primjera koji potkrepljuje ovaj trend jeste projekat Njemačka inicijativa za pronalaženje dobavljača u zemljama zapadnog Balkana. Već nekoliko godina zaredom preduzeća iz BiH su bila najuspješnija odnosno najbrojnija u poređenju sa drugim zemljama zapadnog Balkana.
Ukupno 80% ispitanika u tekućoj godini očekuje bolji poslovni razvoj vlastite kompanije nego u prethodnoj, a 20% polazi od toga da će situacija u vlastitoj kompaniji ostati nepromijenjena. Nijedna kompanija ne očekuje pogoršanje vlastitog poslovnog razvoja.
S ovim rezultatom korespondiraju i očekivanja u vezi sa razvojem prometa: 83% ispitanih kompanija očekuje povećanje prometa, 16% njih smatra da će se razvoj prometa ostati nepromijenjen, dok samo 1% očekuje smanjenje.
Izvozne aktivnosti i dalje zauzimaju veoma bitno mjesto u poslovanju ispitanih kompanija. Čak 63% ispitanih kompanija očekuje povećanje izvoza što je najbolji rezultat od kada se istraživanje sprovodi u BiH. Preostalih 36% očekuje da će obim izvoza ostati nepromijenjen, a samo 1% da će doći do smanjenja.
U vezi s tim je zanimljivo spomenuti, da 84% svih ispitanika izlazak na njemačko tržište smatra veoma važnim ili važnim. Ovi rezultati potvrđuju i statistički podaci trgovinske razmjene između Njemačke i Bosne i Hercegovine za 2017. godinu: Njemačka ostaje glavni trgovinski partner BiH sa ukupnom robnom razmjenom od 3,7 milijarde KM, izvoz u Njemačku je porastao za 7,9%, a uvoz za 5,2%. Taj trend je nastavljen i u 2018. godini, tako da je u periodu od januara do septembra 2018. izvoz u Njemačku porastao za 10,0% u poređenju sa istim periodom prošle godine, dok je za isti period uvoz iz Njemačke porastao za 9,7%.
Kao i u prethodnoj godini, pozitivne prognoze se ogledaju i u trendu zapošljavanja u ovim kompanijama. Tako 72% ispitanika planira povećati broj uposlenika što je najveći postotak od kada se sprovodi ovo istraživanje. Zbirno gledano, 99% ispitanika računa sa povećanjem ili istim brojem zaposlenika u ovoj godini.
Bitno mjerilo za privredna kretanja,ali i za okvirne uslove poslovanja su nove investicije. Ove godine ispitane kompanije imaju namjeru investirati više nego prethodnih godina, pa tako čak 62% kompanija želi povećati svoje investicije. Ukupno 94% ispitanika računa sa jednakim ili većim investicijama u ovoj godini, što je veoma pozitivan signal.
Malo drugačija slika nastaje kod pitanja, u kojoj mjeri bh. obrazovni sistem može pokriti potrebe vlastitog preduzeća za stručnom radnom snagom. Samo 27% ispitanika smatra da bh. obrazovni sistem može pokriti potrebe za stručnom radnom snagom u dovoljnoj mjeri. Uzmemo li u obzir migracije stanovništva iz BiH, za očekivati je da će ovaj problem u budućnosti poprimiti šire razmjere. Međutim, 73% ispitanika smatra da lokalni obrazovni sistem nedovoljno ili samo djelimično može zadovoljiti njihove potrebe za radnom snagom. Iz ovoga možemo zaključiti da su neophodne ciljane reforme obrazovnog sistema, ali da one moraju uslijediti što prije, kako bi se spriječio odlazak još većeg broja ljudi, a naročito mladih.
Ukupno 95% učesnikau ovom istraživanju smatra da je proces približavanja Evropskoj uniji važan ili veoma važan. Iz ovog rezultata se može se zaključiti da se kompanije nadaju lakšem pristupu tržištu EU, te poboljšanju okvirnih uslova poslovanja, naročito političke stabilnosti.
Ispitanici su izrazili veliko nezadovoljstvo kada su u pitanju sljedeći faktori lokacije na kojoj posluju: borba protiv korupcije i kriminala, pravna sigurnost, javna uprava, politička i socijalna sigurnost, porezni sistem i porezne uprave.
Eksplicitno su ukazali na političku nestabilnost i lošu privrednu politiku/klimu. Tako 13,5% ispitanih kompanija smatra da će se povećati troškovi za plaće u tekućoj godini, što je najlošiji rezultat od kada se istraživanje sprovodi.
Ispitanici su najzadovoljniji bili sa sljedećim faktorima: produktivnost i zalaganje zaposlenika,
izgledi za članstvo u EU, kvalifikacija zaposlenika, troškovi rada, kvalitet i raspoloživost lokalnih dobavljača. Pored toga, geografski položaj BiH se eksplicitno navodi kao prednost.
Uprkos svim izazovima bh. tržišta, 78% učesnika u istraživanju bi BiH opet izabralo kao lokaciju za poslovanje. Bitno je napomenuti da je ovo bolji rezultat nego prethodne godine (73%), ali lošiji nego 2016. (80%) i 2015. (86%).