Kompanije u drvnoj industriji se moraju prilagođavati digitalizaciji i automatizaciji proizvodnje

0
137
Okrugli sto o izazovima digitalizacije u drvnoj industriji

Digitalizacija i automatizacija su sadašnjost i budućnost funkcioniranja drvne industrije i krajnje je vrijeme da se pokrenu aktivnosti na prilagođavanju kompanija i radnih mjesta ovim procesima u drvnoj industriji. Ovo je zaključeno na Okruglom stolu o temi “Izazovi digitalizacije: Kako prilagoditi kompanije i radna mjesta digitalizaciji u drvnoj industriji?’ kojeg su organizirali Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH i Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH.
Učesnicima današnjeg Okruglog stola predstavnici poslodavaca i sindikata iz Norveške prenijeli su iskustva kompanija iz ove države koje su prošle i još uvijek prolaze kompanije iz oblasti drvne industrije u ovoj skandinavskoj zemlji, naročito u oblasti edukacije, prekvalifikacije i dokvalifikacije radnika u skladu sa potrebama digitaliziranih i automatiziranih procesa proizvodnje.
Na Okruglom stolu je, također, zaključeno da je u oblasti šumarstva u FBiH, ali i generalno potrebno donijeti zakonsku regulativu koja će omogućiti primjenu savremenih tehnologija u proizvodnim procesima. Istaknuto je da je potrebno donijeti strategiju razvoja šumarstva i drvne industrije u FBiH i BiH, kako bi ovoj strateškoj grani industrije omogućio dalji rast i razvoj.
Kako je zaključeno, proces digitalizacije i automatizacije zahtijeva punu informiranost i uključenost radnika o izazovima koje sa sobom donosi ovaj proces. Također, neophodno je osigurati programe dokvalifikacije, prekvalifikacije i edukacije radnika, radi podizanja njihovih kompetencija, znanja vještina neophodnih za digitalizirani proces proizvodnje. To istovremeno može biti i jedan od načina da se kvalificirana radna snaga zadrži u BiH.
Lejla Ćatić, predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH istaknula je da se sve više govori o digitalizaciji, automatizaciji i uvođenju novih mašina koje će zamijeniti radnike.
“To stvara određene pritiske i bojazan radnika za radna mjesta. Danas razgovaramo o tim izazovima koji zasigurno donose novi pristup, a to je promjena profila radnika, tako da ćemo imati sve više obučenih radnika, ali i potrebu prekvalifikacije i dokvalifikacije radne snage. Bitno je osigurati ostanak mladih ljudi u BiH unaprijediti njihova prava. Kolektivnim ugovorima treba urediti nove aspekte rada” , naglasila je Ćatić.
Predsjednik Udruženja poslodavaca u FBiH Adnan Smailbegović naglasio je da je ključno da menadzment kompaniju shvati nužnost digitalizacije.
“Digitalizacija i automatizacija su nužna potreba i naša industrija mora shvatiti da će, što prije provede te procese, biti konkurentnija na tržištu. Naše kompanije moramo učiniti konkuretnijim na tržištu kako bismo smanjili cijene proizvoda, a da istovremeno podižemo cijenu rada”, kazao je Smailbegović.
Digitalizacija u Norveškoj, kako je rekao predsjednik Udruženja poslodavaca za drvni dizajn i tekstil Norveške Egil Sundet, ide u pozitivnom smjeru. Između ostalog i zbog toga što su plate u tom sektoru izuzetno visoke, tako da samom digitalizacijom vrše i automatizaciju proizvodnje.
“Robote moramo uvesti u fabrike i mislim da su radnici u Norveškoj shvatili da bez robota fabrike nemaju budućnosti. To će u svakom slučaju unaprijediti prouduktivnost”, kazao je Sundet.
Ole Kristian Paulsen predstavnik za međunarodnu saradnju Sindikata industrije i energetike Norveške naglasio je da je u procesu digitalizacije ključna uključenost svih.
“Najbitniji dio procesa je učešće radnika. Radnici trebaju shvatiti da bez novih tehnologija fabrike teško opstaju na tržištu. Na primjeru fabrike u kojoj sam radio znam da niko od zaposlenih nije ostao bez posla sa uvođenjem novih tehnologija. Jednostavno, povećali smo obim proizvodnje”, naglasio je Paulsen.