Korona usporila ekonomski rast BiH, udio investicija u ukupnom BDP-u 11,6%

0
229
SB: Vanjski deficit BiH povećat će se u 2022. na 3,1% BDP-a, sa 2,6% iz prošle godine

Vijeće ministara BiH na današnjoj sjednici usvojilo je Informaciju o kretanju makroekonomskih pokazatelja u Bosni i Hercegovini za januar – mart 2020. u kojoj se navodi da je u ovom periodu došlo do slabljenja ekonomske aktivnosti u odnosu na isti period prošle godine, što je i trend u cijelom svijetu uzrokovan pandemijom Covid-19.
Prema Informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP), globalni ekonomski pad, koji prema preliminarnim projekcijama IMF-a iznosi oko 3% u 2020. uz očekivan pad BDP u zemljama EU27 od oko 7,5%, nepovoljno će uticati i na ekonomska kretanja u BiH.
Preliminarni kratkoročni ekonomski pokazatelji Agencije za statistiku BiH potvrđuju da je u prvom kvartalu ove godine došlo do pada fizičkog obima proizvodnje od 3,8% u odnosu na isti period prošle godine. Izvoz je u ovom periodu smanjen za 5,2%, a uvoz roba za 7,2%, što je djelomično popravilo trgovinski bilans.
Vijeće ministara usvojilo je dokument BiH – Ekonomski trendovi – godišnji izvještaj 2019. godine, koji je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje.
Prema tom izvještaju, BiH je u prošloj godini ostvarila ekonomski rast od oko 2,6%, što predstavlja izvjesno usporavanje u odnosu na godinu ranije, kada je iznosio 3,3%. Glavno uporište ostvarenog ekonomskog rasta u 2019. godini predstavljala je domaća tražnja kroz povećanje finalne potrošnje i u manjoj mjeri investicija. Investicije u ukupnom BDP-u u BiH imaju učešće od oko 11,6%, i u prošloj godini ostvarile su solidan rast od 6,2% u odnosu na 2018.
Prosečan broj nezaposlenih lica u 2019. godini je iznosio 411,2 hiljada što je oko 9% manje u poređenju sa 2018. i predstavlja do sada najveći pad broja nezaposlenih u BiH. Smanjenje broja nezaposlenih registrovano je u oba entiteta.
Bosna i Hercegovina, prema dostupnim podacima za 2019. godinu zabilježila je pad izvoza od 3,4% i usporen rast robnog uvoza od 1,2%, što je rezultiralo značajnim povećanjem robnog deficita od 8,6%, dok je pokrivenost uvoza izvozom smanjena za skoro 3 procentna poena.