Kreditiranje u regionu će početi da usporava, banke opreznije pri davanju kredita

0
175
Kreditna aktivnost u regionu dostigla vrhunac, banke postaju opreznije

Jaka kreditna aktivnost u regionu će ovih mjeseci vjerovatno dostići vrhunac, te će u narednih godinu dana tendencija rasta kreditiranja krenuti da usporava, zaključak je istraživanja analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Analitičari razloge za usporavanje stope rasta u narednoj godini vide u anketama koje pokazuju da su banke opreznije prilikom odobravanje kredita privredi i stanovništvu jer predviđaju da će globalno usporavanje uticati i na firme i na domaćinstva.
Takođe, tražnja za kreditima se smanjuje u skladu sa opštim usporavanjem privredne aktivnosti i recesijom koja se nazire u narednih 18 mjeseci.

Razlog za usporavanje rasta je i povećanje kamatnih stopa zbog borbe protiv inflacije i opšte averzije prema riziku, što poskupljuje zaduživanje. Analitičari naglašavaju da banke obnavljaju generisanje kredita sa promjenljivim kamatnim stopama, dok bi klijenti više voljeli fiksne kamatne stope i samim tim su suočeni sa manje atraktivnim uslovima zaduživanja.
Analitičari su zaključili da je kreditna aktivnost u regionu bila jaka u provom polugodištu kada je dostigla jednocifrenu međugodišnju stopu rasta. Njihovo istraživanje pokazuje da je Srbija zabilježila najveći rast zaduživanja (53%) ako se posmatra period od kraja 2015. godine, kao i da je značajan rast kredita prisutan svuda, sem u Hrvatskoj.
Posmatrajući podatke iz juna 2022, najveće povećanje vidimo u Sjevernoj Makedoniji – 10% međugodišnje. Značajna aktivnost u segmentu kredita se takođe vidi u Srbiji i Hrvatskoj – i to 7,1% i 6,4%, navode analitičari.

Ako se uporede ukupna kreditna aktivnost i BDP, u većini država došlo je do stagnacije, a pad je uočljiv jedino u Hrvatskoj, gdje je taj odnos smanjen sa 80 na 69 posto ukupnog iznosa kreditiranja prema ukupnom BDP. Analitičari naglašavaju da trendove u Hrvatskoj treba posmatrati kao približavanje tendencijama u širem regionu.
“Odnos kredita i BDP u regionu kreće se između 55-70 posto i odražava realnost trenutnih ekonomskih aktivnosti. Povećanje odnosa kredita i BDP-a zahtijevalo bi snažan ekonomski rast ili pojačano približavanje razvijenim zemljama zapadne EU”, navodi se u istraživanju.

U distribuciji između preduzeća i stanovništva, udio u kreditiranju se povećao u korist stanovništva.
U posljednjoj deceniji zabilježen je rast udjela stambenih kredita u ukupnim kreditima u svim zemljama regije osim u Srbiji, gdje je taj broj pao sa 47 na 39 posto. Taj rast se može objasniti rastom cijena nekretnina, nižim kamatnim stopama, realnim rastom plata i poboljšanjem potrošačkog raspoloženja u godinama van pandemije Covid-19.
Kamatne stope na kredite građanima u prosjeku su padale u gotovo svim zemljama (za BiH nema podataka), a sada variraju od 3,27% u Sloveniji do 6,82% u Srbiji. Prije deset godina iznosi su bili otprilike dvostruko veći.