Stanje globalnog državnog duga ulazi u kriznu situaciju koja je iskomplikovana ekonomskim utjecajem pandemije koronavirusa. Čak ni razvijene ekonomije nisu pošteđene jer bilježe historijske nivoe duga.
Prema podacima Finbolda, kumulativni državni dug Sjedinjenih Država, Japana i Kine dostigao je 52,35 biliona dolara u novembru 2021. Tokom protekle godine, dug je porastao za 11,6% u odnosu na podatke iz novembra 2020. godine (46,87 biliona dolara).
Dakle, kumulativni državni dug porastao je ogromnih 5,48 biliona dolara u posljednjih 12 mjeseci.
SAD imaju najveći dug u 2021. godini u iznosu od 28,95 biliona dolara, što je rast od 6,35% u odnosu na isti period prošle godine.
Japanski dug je porastao za 23,39% na 15,14 biliona dolara. Među značajnijim zemljama, Kina ima najmanji državni dug od 8,26 biliona dolara, koji je porastao za 7,38 biliona dolara u odnosu na prošlu godinu.
Uloga pandemije u rastu državnog duga
Istraživanje naglašava kako je nedavna ekonomska kriza doprinijela rastu državnog duga.
“Sve u svemu, pandemija je rezultirala velikom nezaposlenošću sa zatvaranjem preduzeća, što je rezultiralo smanjenjem poreskih prihoda uz povećanje automatske stabilizacije potrošnje za osiguranje od nezaposlenosti. Posljedično, zemlje su se suočile s budžetskim deficitom koji je narastao s obzirom na to da su donijele zakone za ublažavanje ekonomije kroz stimulacije paketi”, navodi se u analizi.
Naglo rastući državni dug u svijetu doveo je do zabrinutosti mnogih zemalja u vezi s prijetnjom koju dug predstavlja. Prema ekonomistima, povećanje državnog duga moglo bi ometati rast, što bi potencijalno rezultiralo još većim dugom.
Nadalje, kriza može natjerati zemlje da štampaju više novca što zauzvrat rezultira inflacijom. Generalno, da bi upravljale trenutnom situacijom duga, zemlje su prinuđene da poštuju transparentnost, restrukturiraju ekonomske politike i rade na smanjenju duga.
