MMF: Inflacija u BiH ove godine porast će na 6,5%, ne preporučuje se uvođenje diferenciranih stopa PDV-a

Po ocjeni MMF-a ekonomski rast BiH dostigao vrijednost od 5,8 posto u 2021. godini, ali su procjene da će rast ove godine oslabiti do nivoa od 2,5 posto

0
248
MMF: Usporavanje ekonomije dovesti će do manjeg rasta prihoda i većeg fiskalnog deficita u BiH

Rat u Ukrajini uzdrmao je evropsku ekonomiju, te postavio nove izazove za Bosnu i Hercegovinu koja se upravo oporavila od krize izazvane pandemijom Covid-19. Na perspektivu ekonomske aktivnosti dodatno utiču unutarnje napetosti i nedostatak konsenzusa po pitanju reformi koje bi pomogle jačanju integracije ekonomije kako unutar zemlje tako i sa međunarodnim tržištima – navodi se u Zaključnoj izjavi misije MMF-a nakon okončanja Konsultacija po članu IV u 2022. godini.
U izjavi se dalje navodi da je neposredni ekonomski utjecaj rata veliki porast cijena hrane i goriva, koji već ima teške posljedice na mnoga domaćinstva i preduzeća i koji će trajati određeno vrijeme.
“Pravilan odgovor je značajno povećanje javne podrške za najugroženije kategorije,
uz izbjegavanje smanjenje poreza ili akciza što bi bilo skupo i loše usmjereno. Ovo je
također pravo vrijeme da se dodatno ojača okvir finansijske stabilnosti, jer je nedavni
događaj sa Sberbankom naglasio potrebu za popunjavanjem praznina. Hitni prioritet
je uspostava jedinstvenog fonda za restrukturiranje banaka kako bi se olakšalo
restrukturiranje banaka i osiguranje likvidnosti u vanrednim slučajevima. Valutni
odbor i dalje je uporište stabilnosti u inače neizvjesnom okruženju”, navodi se u izjavi misije MMF-a.

Ekonomska perspektiva

MMF smatra da se ekonomija BiH oporavlja od efekata pandemije Covid-19 te da je, prema procjenama, rast dostigao vrijednost od 5,8 posto u 2021. godini, potaknut snažnom vanjskom potražnjom, domaćom potrošnjom i oživljavanjem turizma.
Ipak, po ocjeni MMF-a, perspektiva je veoma neizvjesna s obzirom na rat u Ukrajini koji je u toku, te na unutarnje političke napetosti koje su paralizirale reforme i negativno utjecale na raspoloženje investitora.
“Očekujemo da će rast ove godine oslabiti do nivoa od 2,5 posto, dok će se prosječna godišnja inflacija prema očekivanjima povećati na 6,5 posto. Ipak, naše prognoze podložne su velikoj neizvjesnosti. Kašnjenja u formiranju vlada poslije općih izbora u oktobru mogla bi dodatno potkopati ekonomske izglede, dok potencijalna pojava novih sojeva Covid-19 predstavlja još jedan rizik”, procjena je MMF-a.
Oporavak ekonomske aktivnosti pomogao je očuvanju fiskalnog bilansa, navodi MMF. Procjenjuje se da se fiskalna pozicija promijenila iz deficita (4,7 posto BDP-a) u 2020. godini u neutralnu u 2021. godini.
“Fiskalna politika trebala bi ublažiti utjecaj visokih cijena hrane i goriva na najugroženije i očuvati rezerve s obzirom na neizvjesnu situaciju. Usporavanje ekonomije dovesti će do manjeg rasta prihoda i većeg fiskalnog deficita. Nikako ne preporučujemo uvođenje diferenciranih stopa PDV-a kako bi se odgovorilo na inflaciju. Smanjenje stope na osnovne artikle je skup i loše usmjeren instrument za pružanje pomoći domaćinstvima sa niskim prihodima. Pored toga, različite stope bi povećale mogućnosti za prevaru. Umjesto toga, vlasti bi trebale pružiti privremenu, ciljanu pomoć ugroženim domaćinstvima. Imajući u vidu neadekvatnu mrežu socijalne sigurnosti, ukidanje akciza na gorivo moglo bi se razmotriti na privremenoj osnovi”, navodi MMF.
Paralelno, MMF sugerira da bi vlasti trebale nastojati poboljšati mrežu socijalne sigurnosti kako bi bile bolje pripremljene za buduće šokove.

Aranžman valutnog odbora je uspješan

Po ocjeni MMF-a, bankarski sektor u BiH se dobro nosio sa krizom Covid-19. Banke su ostale dobro kapitalizirane i profitabilne, dok su nekvalitetni krediti nastavili opadati. No, nedavni događaj sa Sberbankom istaknuo je hitnu potrebu za uspostavljanjem jedinstvenog fonda za restrukturiranje banaka koji bi mogao olakšati restrukturiranje banaka i osigurati likvidnost u iznimnim slučajevima, smatra MMF.
“Aranžman valutnog odbora je dobro poslužio BiH, kako u prošlosti tako i sada. Centralna banka je nedavno ojačala okvir obavezne rezerve tako što je uskladila naknadu za rezerve komercijalnih banaka sa oportunitetnim troškom za držanja strane aktive, što će doprinjeti jačanju njenog bilansa stanja. Pozivi da Centralna banka treba finansirati entitetske budžete i osiguravati likvidnost komercijalnim bankama su neosnovani i prijete stabilnosti valutnog odbora”, smatra MMF.
Reforme u polju javnih nabavki i okvira za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti su od ključnog značaja za unapređenje upravljanja. Da bi se
ojačao okvir za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, vlasti
treba da isprave nedostatke u tom zakonu i uspostave registar bankovnih računa fizičkih lica za cijelu zemlju. Digitalizacija, uključujući i korištenje e-nabavki, ima potencijal za jačanje transparentnosti i podizanje produktivnosti.
MMF dalje navodi da su potrebne šire reforme kako bi se smanjila nejednakost u dohotku između BiH i EU i da bi došlo do tranzicije ka zelenijoj ekonomiji. Šire reforme su potrebne i da bi se ostvario porast zapošljavanja u privatnom sektoru i da bi se povećala efikasnost i transparentnost javnih preduzeća. U konačnici, napredak u svim ovim oblastima učiniti će BiH privlačnijim mjestom za život njenih građana i tako smanjiti odlazak ljudi u druge evropske zemlje, ocjena je MMF-a.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here