MMF prognoze: Ekonomski gubici od pandemije biće skoro 13,8 biliona dolara do kraja 2024.

0
563
Kristalina Georgieva, izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda

Izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva je, na virtuelnom sastanku ministara finansija i guvernera centralnih banaka G20, uputila poziv na ključne mjere politike G20 kako bi se zaštitio oporavak.
“Čak i dok se globalni ekonomski oporavak nastavlja, njegov tempo je umjeren. Prije tri sedmice smanjili smo našu globalnu prognozu na još uvijek zdravih 4,4 posto – dijelom zbog ponovne procjene izgleda za rast u SAD i Kini. Od tada, ekonomski pokazatelji ukazuju na slabiji zamah rasta u 2022. zbog pojave Omicron varijante koronavirusa i poremećaja u lancu nabavke koji su uporniji nego što se ranije očekivalo. Istovremeno, inflacija ostaje visoka u mnogim zemljama, finansijska tržišta su nestabilnija, a geopolitičke tenzije su naglo porasle. Snažna međunarodna saradnja i izuzetna agilnost politike bit će od ključne važnosti tokom ove godine”, poručila je Georgieva.
Izvršna direktorica MMF-a se u svom obraćanju fokusirala na tri prioriteta politike, saopćeno je iz MMF-a.
Kao prvi proritet navela je povećanje napora u borbi protiv ‘ekonomski dugotrajnog Covida’, navodeći prognoze da će ekonomski gubici od pandemije biti skoro 13,8 biliona dolara do kraja 2024. godine.
“Omicron je podsjetnik da je trajan i inkluzivan oporavak nemoguć dok se pandemija nastavlja. Ostaje velika neizvjesnost oko toga koliko će učinkovita zdravstvena zaštita koja je izgrađena biti suočena s drugim mogućim varijantama”, kazala je Georgieva.
U kontekstu visokog stepena neizvjesnosti i značajnih razlika među zemljama, makroekonomske politike treba pažljivo kalibrirati prema okolnostima u pojedinim zemljama. Rizikom potencijalnih prelivanja, posebno za tržišta u razvoju i zemlje u razvoju, takođe treba upravljati.
“Moramo se boriti protiv inflacije bez narušavanja oporavka. Kako bismo podržali naše članice u iskorištavanju prednosti tokova kapitala uz upravljanje rizicima po finansijsku i ekonomsku stabilnost, cilj nam je da završimo reviziju institucionalnog pogleda MMF-a na tokove kapitala do proljetnih sastanaka”, navela je Georgieva.
Ona je kao treći prioritet navela da zemlje trebaju dati veći prioritet fiskalnoj održivosti.
“U 2020. primijetili smo najveći jednogodišnji porast duga od Drugog svjetskog rata, s globalnim dugom – i javnim i privatnim – porastao na 226 biliona dolara. I dok se mnoge zemlje suočavaju sa većim dugom, trebamo dati prioritet pomoći onim zemljama kojima je potrebno restrukturiranje duga.
Udio zemalja s niskim dohotkom koje su pod visokim rizikom ili su već u dugom problemu udvostručio se od 2015. godine – sa 30 posto na 60 posto danas, a nekoliko se suočava sa trenutnom potrebom za restrukturiranjem duga. U tom kontekstu, pozdravljamo podršku G20 našeg predloženog novog povjerenja za otpornost i održivost (RST)”, kazala je Georgieva.
Ona je zaključila da su ohrabreni napretkom prema globalnoj ambiciji od 100 milijardi američkih dolara za preraspodjelu SDR-a u korist zemalja kojima je to najpotrebnije — sa preko 60 milijardi dolara obećanih do sada.