U osvrtu na završene konsultacije sa Bosnom i Hercegovinom, šefica misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za našu zemlju Alina Iancu danas je u Sarajevu na godišnjoj pres-konferenciji istakla da se ekonomski rast BiH pokazao otpornim te da je inflacija u opadanju.
Ona je kazala da je ekonomski rast BiH prošle godine iznosio 1,8 posto, a ove godine bi trebao iznositi 2,5 posto. Prema procjenama MMF-a, inflacija u BiH bi ove godine trebala iznositi oko tri posto u odnosu na 2023. kada je iznosila 6,1 posto.
Alina Iancu je upozorila na preveliku budžetsku potrošnju u BiH, te ponovila ranije tvrdnje da su kamatne stope previše niske. Dodala je i da oba bh. entiteta imaju budžetski deficit, što je slučaj prvi put nakon nekoliko godina, uz opasku da je RS mnogo više zaduženiji od FBiH.
Dodala je i da oba entiteta imaju velike potrebe za finansiranjem te je upitno hoće li te budžetske potrebe moći biti zadovoljene na domaćem tržištu. Istakla je i da tokom ove posjete nije bilo konkretnih pregovora o novom zaduženju BiH sa MMF-om, ali da je ta opcija uvijek moguća.
Iancu je iznijela i tri glavne preporuke MMF-a za vlasti u Bosni i Hercegovini, navodeći neophodnost ograničavanje tekuće potrošnje i spremnost za eventualni nedostatak budžetskih prihoda punjenjem rezervi, te jačanja otpornosti finansijskog sistema.
Uz sve to, neophodno je ubrzati strukturalne reforme kako bi se BiH osigurao ubrzan ekonomski rast.
***
Šta preporučuje MMF vlastima u BiH
U Zaključnoj izjavi misije MMF-a poslije obavljenih konsultacija sa vlastima u BiH za 2024. godinu navedeno je da se ekonomski rast Bosne i Hercegovine pokazao otpornim usprkos kontinuiranim negativnim utjecajima rata u Ukrajini i na putu je da ojača počevši od ove godine, iako će ta stopa rasta biti na ispodprosječnom nivou.
Inflacija u BiH je, dodaje se u izjavi MMF-a, nastavila trend opadanja ali pritisci izazvani
povećanjem plata ne prestaju. Rizici su i dalje povišeni. S druge strane, otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom moglo bi poduprijeti reformski zamah i povećati povjerenje.
MMF dalje navodi da bi u fokusu fiskalne politike u BiH trebalo biti ponovno uspostavljanje održivosti kroz obuzdavanje tekuće potrošnje, uz istovremeno očuvanje investicijskih izdvajanja koja će potaknuti rast. Oba entiteta suočavaju se s velikim potrebama za finansiranjem koje se vjerojatno neće moći podmiriti samo na domaćem tržištu i trebaju pripremiti planove u slučaju nedovoljnog finansiranja. S ciljem povratka u zonu fiskalnog
suficita u srednjoročnom periodu i ponovne izgradnje rezervi, potrebne su reforme,
uključujući pregled zaposlenosti u javnom sektoru, plata i socijalnih davanja, ocjena je MMF-a.
Ekonomska perspektiva
Ekonomija BiH pokazuje otpornost u teškom okruženju, navodi MMF. Ekonomski rast je u 2023. godini usporio na 1¾ posto, sa nivoa od 4¼ posto koliko je izosio u 2022. godini, ali
će se, prema projekcijama, ove godine uvećati na 2½ posto. Potražnju će podržati više realne plate, kontinuirana podrška putem politika, blagi oporavak privatnih ulaganja i turizam, dok će se izvoz robe u EU djelimično oporaviti. Ukoliko izostane suštinski veći reformski napredak, MMF očekuje da će u srednjoročnom periodu rast BiH ostati prigušen na nivou od približno 3 posto – što je previše nisko za postizanje značajne konvergencije prihoda s prihodima u EU.
Deficit tekućeg računa se u 2023. godini smanjio zahvaljujući nižim cijenama nafte, te većim prihodima od investicija i doznakama. Međutim, u 2024. godini doći će do njegovog pogoršanja usljed rastuće domaće potražnje.
Prema projekcijama MMF-a, inflacija u BiH će nastaviti da opada. Inflacija je, sa rekordne vrijednosti od 17½ posto, koju je dostigla u oktobru 2022. godine, postepeno opadala i u 2023. godini je u prosjeku iznosila 6 posto, a u 2024. godini očekuje se njen daljnji pad na 3 posto. Međutim, inflacija u koju nisu uključene cijene hrane i energije pokazuje se upornijom, odražavajući kontinuirane pritiske izazvane povećanjem plata, ocjena je MMF-a.
Fiskalna politika i reforme
Vlasti u BiH bi trebale ograničiti tekuću potrošnju u 2024. godini. MMF projekcija je da
će se ukupni fiskalni deficit povećati na 2½ posto BDP-a u 2024. godini sa ¾ procenta u 2023. godini, što predstavlja odraz akumuliranog utjecaja nekoliko trajnih povećanja plata u javnom sektoru i socijalnih davanja.
Značajno povećanje minimalne plate u Republici Srpskoj i obećanja oba entiteta da će ograničiti povećanje cijena električne energije dovode do stvaranja fiskalnih rizika kroz javna preduzeća. Ove rizike treba adekvatno procijeniti, pratiti i ublažiti.
MMF smatra da bh. vlasti trebaju pripremiti planove za slučaj nemogućnosti osiguravanja finansijskih sredstava. Fiskalne rezerve smanjene su zbog povećanog budžetskog deficita, velikih otplata duga i povlačenja vladinih depozita. Neka budžetska plaćanja iz 2023. godine su odložena. Potrebe za finansiranjem ove godine su stoga velike u oba entiteta, ali su posebno izražene u RS.
Entitetski budžeti predviđaju značajne emisije dužničkih instrumenata, od kojih neke tek treba precizno identificirati. RS planira vanjsko finansiranje u iznosu do 810 miliona KM. Federacija BiH planira zanoviti otplate trezorskih zapisa u iznosu do 360 miliona KM i prikupiti 740 miliona KM iz domaćih i vanjskih izvora. MMF smatra da vlasti trebaju smanjiti potrebe za finansiranjem, precizirati planove zaduživanja i identificirati dodatna smanjenja tekuće potrošnje kako bi se pripremili za potencijalni manjak finansijskih sredstava.
MMF dalje navodi da su reforme u BiH potrebne da bi se osiguralo ponovno stvaranje fiskalnih rezervi, vraćanjem u fiskalni suficit u srednjoročnom periodu uz istovremeno
poboljšanje kvaliteta potrošnje. Treba izvršiti preraspodjelu resursa sa tekuće na kapitalnu potrošnju, primarno za infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju.
Potrebno je izvršiti pregled zapošljavanja i plata u javnom sektoru da bi se identificirali viškovi i smanjila potrošnja na plate. Godišnje povećanje penzija predstavlja rizik u oba entiteta zbog nepovoljne demografske strukture stanovništva.
Prilagođavanje socijalnih davanja ne treba biti povezano sa povećanjem plata. Za bolje usmjeravanje socijalne potrošnje, vlasti trebaju uspostaviti odnosno uvezati registre korisnika, izvršiti pregled davanja i uvesti sistem socijalne karte. FBiH treba zadržati način povećanja minimalne plate koji je zasnovan na formuli, te smanjiti stopu doprinosa i proširiti osnovice za obračun poreza na dohodak i doprinosa na način koji ima neutralno dejstvo na budžet.
U konačnici, u oba entiteta se moraju mobilizirati dodatni prihodi, uključujući i smanjenjem poreznih olakšica i uvođenjem poreza na dividende. Treba zadržati jedinstvenu stopu PDV-a i PDV prag.
Rizik za banke koje posluju s onima pod američkim sankcijama
Aranžman valutnog odbora je dobro poslužio BiH i mora se očuvati. Treba se snažno oduprijeti pritiscima na Centralnu banku (CBBiH) u smislu finansiranja budžeta vlada ili kreditiranja banaka.
CBBiH treba dodatno ojačati okvir obavezne rezerve, uključujući i putem povećanja stopa naknade za rezerve koje komercijalne banke drže kod CBBiH.
Banke imaju značajne bafere, ali su rizici visoki. Bankarski sektor u cjelini je dobro kapitaliziran i likvidan i ostvario je rekordnu dobit u prošloj godini, a nekvalitetni krediti
imaju opadajući trend. Međutim, izloženost kamatnom riziku možda raste, s obzirom
da su stope za nove kredite sa dugom ročnošću uglavnom fiksirane na niskim nivoima, dok su depoziti sve kratkoročniji, što bi za banke moglo dovesti do povećanja troškova finansiranja.
Zabrinjava rizik da bi banke koje posluju s pojedincima i subjektima protiv kojih je SAD uveo sankcije također mogle biti predmet sankcija. Na kraju, nepotpun regulatorni okvir za virtualnu imovinu i dalje predstavlja izvor pravne nesigurnosti.
Misija MMF se zahvalila vlastima i svim drugim sagovornicima na konstruktivnim diskusijama u Sarajevu i Banja Luci. Ipak, izrazili su žaljenje što nisu imali priliku da se
sastanu sa Fiskalnim vijećem, ključnim sagovornikom tokom prethodnih konsultacija.
