Održivost ekonomije BiH u kriznim vremenima – uspješni primjeri Njemačke, Singapura i UAE

0
522
Održana prva Sarajevo Business Forum online sesija

Organizator Sarajevo Business Foruma (SBF), vodeće investicijske konferencije u Jugoistočnoj Evropi – Bosna Bank International (BBI) – održao je prvi u nizu SBF online panela o održivosti bh. ekonomije u kriznim vremenima. Tema prve SBF online sesije bila je: Uspješni primjeri drugih država: Njemačka, Singapur i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Panelisti su bili ugledni Bosanci i Hercegovci koji žive i rade u ovim državama: Dr. Emir Hrnjić, profesor na NUS Business School, National University of Singapore (Singapur), zatim dr. Harun Kapetanović, finansijski i ekonomski stručnjak (Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati) i Sedad Avdić, ICT ekspert i konsultant (Bon, Njemačka). Moderator panela bio je Dino Selimović, direktor marketinga i komunikacija BBI banke.
Panelisti su kao prve mjere koje su poduzele Njemačka, Singapur i UAE naveli pomoć u tri smjera: pomoć u novčanom toku, pomoć s poslovnim troškovima i pomoć sa kreditima. Među konkretnim potezima, istakli su novčanu pomoć malim i srednjim preduzećima u cilju podrške isplate plata radnicima i održavanja poslovanja, ukidanje poreza i naknada za hotele i turističke kompanije, kao i smanjenje poreza za pojedine privredne grane, te uvođenje tromjesečnih moratorija na otplatu kredita.
“UAE je uveo olakšice u smislu ukidanja ili smanjenja na minimum različitih naknada i dažbina, kako za pravna tako i za fizička lica, dok su svi građani i kompanije dobili popust od 10% na režijske troškove”, istakao je dr. Harun Kapetanović.
“Iz Singapurske perspektive, poslovni objekti koji su izrazito pogođeni pandemijom virusa Covid-19, kao što su hoteli, turističke agencije, trgovine i restorani, oslobođeni su poreza na imovinu za 2020. godinu, dok će ostalim preduzećima porez na imovinu biti smanjen za 30%”, kazao je dr. Emir Hrnjić.
Svi učesnici panela saglasni su da je nakon privremenih mjera potrebno uraditi sveobuhvatnu strategiju razvoja ekonomije i djelovanja u vanrednim situacijama. To podrazumijeva analizu postojećih potencijala i kreiranje strategije njihove iskoristivosti.
“Ključno je raditi na stabiliziranju ekonomske politike, eliminaciji korupcije i drastičnom smanjivanju birokratije, te biti u mogućnosti proizvoditi esencijalne proizvode vlastitim potencijalima domaće proizvodnje – naročito hranu, medicinsku opremu i lijekove”, istakao je dr. Hrnjić, osvrnuvši se na izuzetno uspješne prakse u Singapuru i naveo kako će mnoge zemlje diverzificirati lanac opskrbe i da BiH u tom procesu mora iskoristiti svoju šansu.
Njemačka kao evropska ekonomska sila pripremala se godinama za vanredne situacije i izdvojila je određena sredstva kao odbrambeni paket za zaštitu od kupovine i preuzimanja njemačkih kompanija izvana.
Osim mjera koje su poduzete da amortiziraju prvi val krize, sve ove zemlje rješenje vide u inovacijama i digitalnim tehnologijama.
“U Njemačkoj budućnost vide u podsticanju inovacija koje će u kratkom roku olakšati život i rad u nametnutim restriktivnim mjerama i prebacivanju na nove tehnologije za mobilnost, kao što su eAutomobili, eBicikli, zatim na alternativne izvore energije i nove digitalne platforme za komunikaciju, obrazovanje, eCommerce, industriju zabave, te u razvoj digitalnih valuta. Ova situacija se vidi kao šansa za skok naprijed, a ne samo kao povratak na staro”, izjavio je Sedad Avdić.
Neke od zemalja, kao što je UAE, već i prije krize su poduzeli korake ka digitalizaciji ekonomije, te su uspostavili Ministarstvo za umjetnu inteligenciju. Njemačka je u tom smislu već planirala sredstva za razvoj novih inicijativa/inovacija: digitalna dokumentacija, digitalizacija procesa unutar preduzeća, kao i komunikacije u zdravstvu (telemedicina) na relaciji ljekar – pacijent, te javne uprave i građana.
Posebna pažnja tokom panela posvećena je temi turizma kao jednoj od vodećih industrijskih grana koja je značajno ugrožena pandemijom.
“Za BiH je potreban strateški pristup ovom problemu koji bi uključivao i povezanost direktnim avio-linijama sa svijetom, olakšan ulazak u zemlju – odnosno bezvizni režim, bogatu ponudu i kvalitetne usluge na aerodromu i hotelima. Kako bi imali dobru uslugu neophodno je omogućiti i zapošljavanje radne snage van BiH u ovoj industriji, ako uzmemo u obzir trend odlaska iz BiH”, smatra dr. Kapetanović.
“Multikulturalnost treba iskoristiti kao magnet za turiste, te raditi na olakšicama koje bi omogućile lakši dolazak turista u BiH. Poučeni sadašnjom krizom potrebno je odvajati i planirati sredstva za prevazilaženje nekih budućih kriza, te intenzivno raditi na dovođenju velikih kompanija i njihovih proizvodnih pogona u BiH”, rekao je Avdić.
Također neophodno je raditi na tome da sve odluke Vlade budu realizirane u najkraćem roku, te zaštiti sve kompanije koje su od strateškog interesa za BiH. Jedna od preporuka je i smanjenje javne uprave, a uštede iz ovog domena usmjeriti u razvoj ekonomije. S tim u vezi, svi učesnici su se osvrnuli i na potrebu definisanja nove vizije razvoja BiH te se složili da je potencijal razvoja izuzetno velik i da, s obzirom na globalna kretanja, trenutna kriza daje priliku za novi ekonomski početak.
11. Sarajevo Business Forum je trebao biti održan u aprilu, ali je odgođen za jesen, stoga je organizator odlučio upriličiti online sesije, panele i webinare. Na taj način iz BBI banke žele ponuditi učesnicima SBF-a i svim građanima BiH mogućnost da se aktivno uključe i rad SBF-a prate online.