NASA-in Goddard Space Flight Center i njihov odjel za prikupljanje podataka i globalno modeliranje (GMAO) izradili su analizu zagađenja zraka u svijetu tokom 2020. godine, uspoređujući stvarne podatke o ispuštanju dušikovog dioksida u atmosferu s onima koji bi bili očekivani da nije bilo pandemije i velikih zatvaranja i izolacija.
Otkako je pandemija Covid-19 počela značajno utjecati na život i poslovanje podaci prikupljeni iz satelita i na tlu pokazuju značajno smanjenje emisija štetnih plinova, no sigurno je da nije moguće sve pripisati djelomičnim lockdownima.
Naime, ponešto klimatskih pozitivnih pomaka dogodilo bi se i bez pandemije, pa su NASA-ini naučnici morali računarskim modelima stvoriti sliku kakva bi u svijetu vladala tokom ove godine da pandemije nije bilo. Svaka je godina priča za sebe, kažu, pa su morali u izračun uzeti i varijacije u Zemljinoj atmosferi kao i utjecaj vremenskih prilika, da bi dobili realnu situaciju za 2020. godinu ‘bez pandemije’. Potom su dobiveni model usporedili sa stvarnim podacima.
Razne restrikcije uvedene diljem svijeta su, prema njihovom izračunu, pridonijele tome da nivo NO2 ispuštenog u atmosferu tokom ove godine bude manji za gotovo 20%, u usporedbi s pretpostavljenom ‘business as usual’ situacijom.
Dušikov(IV) oksid nusproizvod je izgaranja fosilnih goriva u transportu i industriji, dvije grane koje su značajno pogođene uslijed pandemije. Za analizu ispuštanja ovog plina korišteni su podaci iz 46 zemalja i s preko 5.700 mjernih stanica, prenosi Bug.hr.
Na nivou pojedinih gradova nivo dušikovog dioksida bilo je značajno niže nego što bi se očekivalo – u 50 od 61 grada pad je bio između 20 i 50%. U pandemijom najpogođenijim mjestima, Wuhanu i Milanu, zabilježene su 60% manje emisije NO2, a uslijedio je New York s padom od 45%.
Naučnici su usporedili i izmjerene nivoe ispuštanja štetnih plinova s padom bruto društvenog proizvoda po zemljama i pronašli vrlo visoke nivoe korelacije.
