Smjernice strateške inicijative za samoodrživost domaće proizvodnje i jačanje ekonomije BiH simboličnog naziva ‘Mi to možemo’, koja ukazuje na nužnost repozicioniranja domaće ekonomije kako bi bila otpornija na vanjske udare, zvanično su prezentirane na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu.
Dokument sa ključnim smjernicama za samoodrživu ekonomiju izradila je na volonterskoj osnovi grupa domaćih stručnjaka iz različitih oblasti okupljenih oko inicijative na platformi Sarajevo Business Foruma (SBF), u cilju ublažavanja negativnih posljedica izazvanih pandemijom Covid-19 i prevazilaženja ekonomske krize u BiH.
“BBI banka je opredjeljena razvoju BiH i to je naš strateški cilj, te smo suočeni sa pandemijom korona virusa inicirali online sesije i panele SBF-a kako bi pronašli rješenja za samoodrživu ekonomiju. Čak 22 stručnjaka iz privrednog i ekonomskog sektora okupljeni oko inicijative koja se proširuje, pokušali su dati doprinos i identificirati mjere koje bi mogle stabilizirati ekonomiju, jer je pandemija korona virusa pokazala da se možemo osloniti samo na vlastite resurse kada se sve ekonomije zatvaraju. U dokumentu koji sadrži više od 100 mjera, ponuđena su konkretna rješenja koja bi trebala biti implementirana kako bi ojačali našu ekonomiju”, rekao je Amer Bukvić, predsjednik Uprave BBI banke i organizator SBF-a, koji je jedan od autora ovog dokumenta i idejni inicijator izrade rješenja za privredu BiH.
Konkretne mjere podrazumijevaju da javna preduzeća koja posjeduju 40% vlasništva ukupne materijalne imovine u bh. ekonomiji trebaju ukrupnjavati svoj menadžment, odnosno biti ‘pod jednim krovom’. Također, vrlo je bitno razvijati inovacije kroz podršku start-upima, te da se masivnom kampanjom javnog obrazovanja kroz medije podiže svijest o benefitima konzumiranja domaćih proizvoda.
Među konkretnim mjerama je razvoj digitalne ekonomije, kroz uvezivanje malih i srednjih domaćih kompanija putem online platforme za plasman prema domaćem i inozemnom tržištu.
Predloženo je i da se formira jedinica za podršku velikim investicijama, gdje bi investitori na jednom mjestu mogli dobiti sve potrebne dozvole za rad i pokretanje poslovanja.
“Jedna od mjera je i pokretanje akcionog plana za premiještanje fabrika iz Kine u BiH i region, kako bi bio olakšan plasman na evropska tržišta. To bi dovelo do rasta zapošljavanja domaćeg stanovništva”, rekao je Bukvić.
Prema autorima inicijative, prebroditi krizu izazvanu pandemijom korona virusa i postići viši nivo samoodrživosti bh. ekonomije moguće je postići samo djelovanjem javno-privatnog partnerstva u tri ključne industrijske grane, odnosno razvoj i ulaganje u poljoprivredni i prehrambeni sektor, sektor farmaceutskih proizvoda, te energetski i sektor obnovljivih izvora energije.
“O težini situacije dovoljno govori činjenica da sektor proizvodnje hrane u BiH, koji podrazumijeva prehrambeni, maloprodajni i poljoprivredni sektor, bilježi 2 milijarde KM trgovinskog deficita. Pandemija korona virusa je pokazala da je prehrambeni sektor dobro odgovorio izazovima i samo nekoliko dana BiH je bila suočena sa manjim nestašicama. Srž problema je pak u segmentu poljoprivrede koja je u BiH socijalna kategorija, što nije slučaj u zemljama EU gdje su svi posvećeni tome da svaki pedalj zemlje bude obrađen”, kazao je predsjednik Uprave AS Holdinga Rusmir Hrvić.
Među ključnim principima koji definiraju novu ekonomsku viziju i razvojni model za BiH jeste i dosljedna primjena postojećih zakona i kreiranje novih normativnih rješenja koja će utjecati na razvoj domaće farmaceutske industrije.
“U posljednjih pet godina 2,5 milijarde KM sa domaćeg tržišta lijekova otišlo je stranim proizvođačima, od čega je 1,25 milijarda KM utrošak različitih državnih fondova iz kojih se nabavljaju lijekovi za esencijalne liste, a koji se uglavnom pune od domaćih proizvođača. Oko 80% domaćeg tržišta lijekova drže strane kompanije. Apsurdno je da zakoni preferiraju kupovinu domaćih proizvoda za esencijalne liste, ali se slabo ili nikako provode, za razliku od svih svjetskih tržišta, uključujući EU, ali i naš region, koji u punom kapacitetu koriste ova riješenja, te preferiraju domaću proizvodnju gdje je god to moguće, a posebno u ovim novim okolnostima”, rekao je Nedim Uzunović, generalni direktor Bosnalijeka, izvozne kompanije koja je investicije i plasman proizvoda u periodu krize usmjerila na domaće tržište.
Stručnjaci su ukazali na nužnost pružanja veće podrške razvoju novih biznisa, stvaranju pretpostavki za izgradnju efikasnih proizvodnih klastera u domenu prehrambenog sektora, te digitalizaciji, uključujući i podršku start-up biznisima.
“Pandemija korona virusa je okidač krize koja je uslijedila u ekonomskom prostoru BiH, ali ne i njen uzrok. Bili smo naivni kada smo fokusirani na razvoj malih i srednjih preduzeća zaboravili da su velike korporacije motor njihovog razvoja. Trebamo pratimo potrebe velikih korporacija, kako bi manje firme mogli usmjeravati u kojem smijeru da se organski razvijaju. Razvoj inovacija i kreativnih novih rješenja mogu zaštititi domaću privredu od udara”, istaknuo je Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik ističući važnost inovacija i digitalnih tehnologija u prevazilaženju krize.
Poseban naglasak stavljen je na supstituciju uvoza prehrambenih proizvoda i jačanje domaće proizvodnje kako bi se izbjegli različiti rizici za bh. privredu i građane općenito.
“BiH je među zemljama koje posjeduju značajnu proizvodnju ulja i šećera, koji spadaju u osnovne prehrambene proizvode. Upravo domaća proizvodnja jeste naš primarni pokretač razvoja održive ekonomije. Međutim, to zahtjeva sistemske promjene koje štite domaću prehrambenu industriju, štite naše poljoprivredne proizvođače i sve u proizvodnom lancu, uz adekvatno oslobađanje od birokratskih procedura koje stvaraju nepotrebne barijere”, naglasila je Nataša Pucar, direktorica korporativnih komunikacija Studen Holdinga.
Velika je uloga finansijskog sektora koji može pomoći realizaciji ove inicijative.
“Projekat koji su pokrenule vodeće bh. kompanije zavrjeđuje pažnju finansijskog sektora. Bankarski sektor i sada snažno podržava aktivnosti koje imaju za cilj jačanje bh. ekonomije, povećanje izvoza, ali i proizvodnju kvalitetnih domaćih proizvoda koji mogu konkurirati uspješnim međunarodnim brendovima”, kazala je Sanela Pašić, profesorica na SSST i predsjednica Uprave Addiko banke.
Medijsko izvještavanje o ekonomiji i ekonomskim prilikama u BiH, također je bitna karika u čijem cilju treba biti poboljšanje ekonomske i poslovne klime.
“Interes medija treba biti usmjeren ka poticanju rada drugih industrija u BiH. Samo sinergija medija i proizvođača može promijeniti svijest potrošača u smijeru da više preferiraju proizvode iz domaće proizvodenje, iz čega proizilazi dobrobit za cijelu BiH”, rekao je predsjednik Asocijacije elektronskih medija u BiH Elvir Švrakić.
Inicijativa ‘Mi to možemo’ i prezentirana konkretna rješenja, trebala bi podstaći kreatore ekonomskih politika, privatni i javni sektor, javne institucije, dijasporu i nevladin sektor, da ujedine snage i ubrzano pokrenu aktivnosti u smjeru postizanja većeg nivoa nužne samoodrživosti strateških industrija i proizvoda u BiH, a koje u kratkom roku mogu donijeti željene rezultate.
Dokument Strateške inicijative za jačanje ekonomije BiH (Verzija 1.0 | maj 2020.) može se pronaći na: https://bit.ly/36Eg5mN
