SBF Online Session 2: Energetika mora postati državni prioritet BiH

0
426
SBF održao drugi u nizu online panela o održivosti bh. ekonomije u kriznim vremenima

Organizator Sarajevo Business Foruma (SBF), vodeće investicijske konferencije u Jugoistočnoj Evropi – Bosna Bank International (BBI) – održao je drugi u nizu online panela o održivosti bh. ekonomije u kriznim vremenima.
Tema druge SBF online sesije bila je ‘Jačanje energetskih kapaciteta Bosne i Hercegovine’, koju je moderirao Nermin Oprašić, rukovodilac Odjeljenja za velike klijente i sindikaciju Sektora za poslovanje sa pravnim licima BBI banke.
Panelisti su bili eminentni stručnjaci i praktičari iz energetskog sektora BiH: Edhem Bičakčić, predsjednik Bh. komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (BHK CIGRE) i nekadašnji premijer Vlade FBiH i direktor Elektroprivrede BiH, Amer Jerlagić, suvlasnik i direktor kompanije SHPP za proizvodnju električne energije i nekadašnji direktor EPBiH i Jasmin Salkić, direktor kompanije BH-GAS.
Govoreći o trenutnoj situaciji u oblasti proizvodnje energije, Bičakčić je istako kako BiH raspolaže s 16 miliona kW sati električne energije, od čega se oko 4 miliona izvozi. Gotovo 70 posto se proizvodi u termoelektranama na ugalj, a ostatak proizvode hidroelektrane.
“Ta naslijeđena struktura nije baš najbolja i trebamo je u budućnosti mijenjati. Kako bi i dalje nastavili sa izvozom električne energije potrebno je obezbijediti finansiranje ukupne energije i nove investicije, iako je pod uticajem pandemije virusa Covid-19 došlo do pada potrošnje energije u svijetu. Kriza je vrijeme za reforme i trebamo je iskoristiti da postignemo visok nivo energetske neovisnosti”, kazao je Bičakčić, dodajući kako se najveći gubitak u proizvodnji i potrošnji energije tokom pandemije osjetio u naftnoj industriji. Prema njegovim riječima rješenje za ovu situaciju je otvaranje investicijskog ciklusa u domenu energetike.
Panelisti su govorili i o bogatom hidro-potencijalu koji posjeduje BiH, čija se samo trećina trenutno koristi.
“Zasad se kod nas koristi 54,5% energije iz termo izvora, a ovaj procenat je možda i veći izgradnjom termoelektrane u Stanarima. Očigledna je nedovoljna iskorištenost hidropotencijala. Kriza je velika šansa i mi u BiH trebamo ovo iskoristiti za pokretanje jednog velikog investicijskog ciklusa u obnovljive izvore energije u kojem bi uredili i korita i obale. Na svim tim projektima bile bi angažovane domaće kompanije”, kazao je Jerlagić, te dodao kako je činjenica da je 60% neiskorištenih potencijala u hidro sektoru dobra osnova za investicijski ciklus.
On smatra da bi Vlada trebala čim prije krenuti u realizaciju obnovljivih izvora u segmentu hidropotencijala, ali i izgradnje vjetroparkova.
Panelisti su diskutovali i o smanjenju emisije CO2 koji nastaje u termoelektranama, a posebno je podržana ideja toplovoda koji bi iz Termoelektrane Kakanj grijao glavni grad BiH, čime bi Kakanj postao ‘energetsko srce Sarajeva’, a kvalitet zraka u Sarajevu bi se značajno popravio.
“Ukoliko se ne prilagodimo novim standardima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora možemo ugroziti izvoz prljavim termoblokovima koji neće biti prihvatljivi za evropsko tržište. Za ove promjene potrebna su ulaganja u obnovljive izvore, sunce i vjetar, od 240 miliona eura na godišnjem nivou”, smatra Bičakčić, istakavši kako bi u tom kontekstu trebalo otvoriti i pojednostaviti pristup stranim investicijama.
Učesnici su razmijenili mišljenja i o energiji iz prirodnog gasa, te šta za BiH znači realizacija projekta novog gasovoda.
“Južna interkonekcija je bitna zbog sigurnosti snabdijevanja i diverzifikacije izvora gasa – završen je idejni projekat i predat u roku. Ostale aktivnosti koje se tiču ove faze projekta su u toku”, kazao je Salkić, dodajući kako bi BiH trebala imati državni zakon o gasu te da ovaj energent mora biti pod punom ingerencijom države. Trenutna podjeljenost ingerencija na entitetske nivoe stvara mnoge probleme.
Zaključak svih panelista je kako energetski sektor mora postati državni priroritet, pod ingerencijom BiH, koji će biti reguliran zakonom na državnom nivou. Kvalitetni projekti koji imaju obezbjeđene dozvole vrlo lako mogu pronaći investitora, ali je neophodno pojednostaviti ulazak investicija, kako stranih tako i domaćih, kao i ubrzati izdavanje potrebnih dozvola.
Neophodno je ojačati bankarski sektor, formiranjem posebnih garantnih fondova za potrebe energetskog sektora, a neophodno je raditi i na razvoju puteva za transport gasa iz više izvora, te posebno na razvoju održivih izvora energije.