Standard u Hrvatskoj bio je u pandemijskoj 2020. godini za trećinu niži od prosjeka Evropske unije, unatoč za trećinu nižem nivou cijena, pokazuju podaci evropskog statističkog ureda, prenosi Hina.
Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, koja pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami ili su trošak snosile države odnosno nevladine organizacije. Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana je standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama.
U 2020. najviši je standard, iskazan stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, zabilježen u Luksemburgu, za 31 posto veći od prosjeka EU-a.
Slijede Njemačka i Danska, gdje je bio 23% odnosno 21% veći, a blizu su i Nizozemska i Austrija.
U Belgiji, Finskoj, Švedskoj i Francuskoj potrošnja po stanovniku bila je oko 10% veća od prosjeka EU-a.
Najbliži su prosjeku po stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku u 2020. bili Kipar, Italija i Litva, gdje je bila niža do četiri posto. Španija, Češka, Portugal, Malta, Poljska i Slovenija bilježile su prošle godine stvarnu individualnu potrošnju 10 do 20 posto nižu od evropskog prosjeka.
U Rumuniji, Estoniji, Grčkoj, Slovačkoj, Latviji i Mađarskoj potrošnja je bila 20 do 30 posto ispod prosjeka EU-a. Hrvatska je uz Bugarsku bilježila najnižu stvarnu individualnu potrošnju po stanovniku, mjerenu standardom kupovne moći, među zemljama EU-a, za 33 posto nižu od prosjeka EU-a. Time je smanjila zaostatak u usporedbi s 2019. godinom za jedan postotni bod, prenosi Hina. Najniža je ponovo bila u Bugarskoj, za 39 posto ispod prosjeka.
Najviše cijene u Luksemburgu
Kako bi bolje prikazao materijalnu poziciju građana EU-a, Eurostat je prikazao i razlike u nivou cijena među zemljama EU-a, služeći se standardom kupovne moći.
Najviši je indeks nivoa cijena za stvarnu individualnu potrošnju u 2020. bilježio Luksemburg, upola veći od prosjeka EU-a. Slijede Danska, Švedska, Irska i Finska s iznosom cijena većim od prosjeka više od 20 posto. U Nizozemskoj, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji bile su nešto iznad prosjeka, a u Španiji i Kipru do 10 posto niže.
Slijede Latvija i Češka sa cijenama oko 30 posto ispod prosjeka EU-a. Hrvatska se s nivoom cijena u 2020. godini (za 35 posto nižom od prosjeka EU-a) svrstala uz Latviju. U Mađarskoj, Poljskoj i Bugarskoj cijene su bile između 40 i 50 posto niže od evropskog prosjeka, podaci su Eurostata.
