Statistika koju proizvodi Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH), njena usklađenost sa standardima Evropske unije, te posebno statistika platnog bilansa bile su tema druženja s novinarima.
Rukovodilac Odjeljenja za statistiku i publikacije CBBiH Amir Hadžiomeragić ukazao je na postojanje velikog broja raznih vrsta podataka, koji se često nazivaju statističkim, ali da zvanična statistika zahtijeva usklađenu i verifikovanu metodologiju, nezavisnost institucije koja je proizvodi, stručnost i osposobljenost, pridržavanje načela UN i EU statistike, javno objavljivanje podataka za sve periode i periodične revizije…
Sasvim je uvriježeno da se statistika proizvodi u centralnim bankama, posebno u Evropi, a i u drugim zemljama svijeta. Prvi razlog su vlastite potrebe za pravododbnim, kvalitetnim podacima o ekonomiji da bi se donosile odluke i nadgledala kretanja, drugi razlog ogleda se u činjenici što su centralne banke visoko nezavisne, a onda i zbog toga što centralne banke, iz vlastitih sredstava, nezavisno od budžeta, mogu finansirati proizvodnju statistike.
Koliko kompleksan i zahtjevan je posao kreiranja statistike CBBiH, govori i činjenica da se podaci prikupljaju od više od 150 finansijskih institucija, više od 50 vladinih institucije, te od više stotina nefinansijskih preduzeća i raznih institucija.
CBBiH proizvodi monetarnu i finansijsku statistiku, statistiku javnih finansija i javnog duga, te statistiku vanjskog sektora.
Monetarna i finansijska statistika na sistematičan način bilježi kretanja u bankarskom sistemu, kao i cjelokupnom finansijskom sistemu BiH, a bazira se na mjesečnom prikupljanju podataka. Na osnovu ove statistike korisnici mogu sagledati sve promjene u pogledu aktive i pasive banaka i ostalih finansijskih institucija, kamatnih stopa na tržištu, te im se tako pruža cjelovita slika o tokovima između finansijskog sektora i ostatka ekonomije.
Statistika vladinih finansija ima za cilj da obračuna cjelokupne javne finansije u BiH i da ih prezentira u formatu usklađenom sa međunarodnim klasifikacijma. Na osnovu svih prikupljenih podataka od mnogobrojnih budžeta, fondova, direkcija za ceste… moguće je napraviti konsolidovani fiskalni bilans BiH, sa detaljnom strukturom prihoda, rashoda, investicija i finansiranja te visinu javnog duga, te na taj način dobiti uvid u ukupne javne finansije u BiH, a što je jedan od ključnih makroekonomskih pokazatelja.
O statistici vanjskog sektora govorio je mr.sc. Vedran Milisav, rukovodilac Službe za statistiku platnog bilansa. Fokus prezentacije bilo je upoznavanje predstavnika medija o kompiliranim makroekonomskim statistikama vanjskog sektora u CBBiH. Prije svega statistike platnog bilansa, međunarodne investicijske pozicije, direktnih investicija, međunarodne trgovine uslugama, te realnog i nominalnog efektivnog kursa.
Posebnu pažnju dao je upotrebnoj vrijednosti, odnosno korištenju spomenutih statistika, prije svega za izradu evropskog Izvještaja ranog upozorenja (EU Alert Mechanisam Report), koje prikazuje glavne i dodatne pokazatelje izračunate od spomenutih statistika za potrebe Procedure makroekonomske neravnoteže (Macroeconomic Imbalance Procedure – MIP). U istom se obliku ovi pokazatelji mogu koristiti i koriste od strane domaćih korisnika pri izradama strateških ciljeva i programa ekonomskog razvoja.
Takođe, predstavljana je i metodologija za kompilaciju i diseminaciju statistike vanjskog sektora, te je istaknuto kako je primijenjena metodologija u CBBiH najnovija metodologijia koja se koristi u ovoj oblasti, kako u EU tako i u većini ostalih zemalja svijeta. Stoga, statistike kompilirane u CBBiH u ovoj oblasti su u cijelosti uporedive s predmetnim statistikama kompiliranim u ostatku svijeta.
