Svjetska banka: Rast BDP-a BiH ove godine 2,9%, a iduće 3,1%

0
874
Svjetska banka snizila prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda BiH u 2022. na 2,9 posto

Svjetska banka u svom novom izvještaju predviđa da će realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Bosne i Hercegovine usporiti na 2,9 posto u 2022. godini (0,1 postotni bod manje od procjene iz januara), nakon rasta od 6,5 posto u 2021. godini te da će se stabilizirati ispod 3,5 posto u srednjem roku.
Prema projekcijama Svjetske banke (WB), realni rast BDP-a BiH u 2023. godini iznosit će 3,1 posto, a 2024. godine 3,5 posto.
U međuvremenu, WB navodi da je inflacija u BiH porasla na 7 posto u januaru 2022. (na međugodišnjem nivou) u poređenju sa godišnjom stopom od 2 posto prošle godine. Odgođene strukturne reforme otežavaju pristupanje EU i potencijalni rast proizvodnje. Dodatno, rat u Ukrajini će vjerovatno pogoršati pritiske na cijene, što će rezultirati stopom inflacije od 4,8 posto 2022. godine.


Svjetska banka ipak očekuje da će ekonomski rast BiH biti vođen daljim povećanjem privatne potrošnje podstaknute doznakama, zaoštravanjem tržišta rada i domaćim kreditima u kratkom roku. Ulaganje u energiju i infrastrukturu doprinijet će stimulaciji rasta u srednjem roku. Veći izvoz će vjerovatno biti nadoknađen većim uvozom uglavnom za infrastrukturne projekte.
Kako se uticaj pandemije smiri, a politička paraliza prevaziđe, očekuje se da će Socio-ekonomski program, koji ispunjava prioritete za pristupanje EU, privući pažnju.
Svjetska banka u proljetnom izdanju svog ekonomskog outlooka za Europu i srednju Azije navodi da će fiskalni deficit BiH u 2022. vjerovatno biti vođen aktivnostima predizborne potrošnje.
Na Zapadnom Balkanu predviđa se pad ekonomskog rasta na 3,2 procenta u 2022. godini (sa procijenjenih 7,4% u 2021.), budući da posljedice rata utiču na subregion prvenstveno putem robnih kanala. U srednjoročnom periodu, Svjetska banka očekuje da će podregija imati koristi od nedavno usvojenog Ekonomskog i investicionog plana Evropske unije za Zapadnog Balkana, koji će mobilizirati sredstva za podršku konkurentnosti i inkluzivnom rastu, kao i zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Iako je udio ekonomske proizvodnje direktno vezan za Rusiju i Ukrajinu relativno mali za zapadni Balkan u cjelini, nekoliko zemalja je i dalje podložno šokovima iz Rusije, uključujući Crnu Goru, za 11 posto njenih SDI, i Srbiju, za 5 posto svoj izvoz i 5,4 posto svog uvoza u 2021.
Međutim, akutniji rizici za zapadni Balkan proizlaze iz mogućih poremećaja u snabdijevanju prirodnim gasom i naftom. Podregija prima 67 posto svog uvoza prirodnog gasa iz Rusije, pri čemu su Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija (putem bugarskog plinovoda) i Srbija potpuno zavisne od Rusije za njihovo snabdevanje prirodnim gasom. Dostupne zalihe, međutim, variraju, s ograničenim skladišnim kapacitetom u manjim zemljama, kao što je Bosna i Hercegovina, što je ograničavajući faktor za snabdijevanje, dok u Srbiji kapacitet skladištenja pomaže u ublažavanju šoka u snabdijevanju u bliskoj budućnosti. Trajni pad ruskog snabdevanja gasom bi doveo do toga i skok cijena i industrijska ograničenja. Zabrinutost zbog poremećaja prirodnog gasa već je podstakla povećanje veleprodajnih cijena električne energije, koje su značajno porasle uporedo sa širim evropskim cijenama električne energije.
Slično kao u srednjoj Evropi, indirektna prelivanja iz sukoba Rusije i Ukrajine predstavljaju značajan rizik za zapadni Balkan, posebno ako sukob izazove usporavanje u eurozoni. Zapadni Balkan se u velikoj mjeri oslanja na eurozonu kao destinaciju za 63 posto svog izvoza, dok više od polovine direktnih stranih ulaganja subregije i skoro dvije trećine doznaka potiču iz eurozone.