Referentna vrijednost za svjetske cijene prehrambenih sirovina porasla je na najviši nivo u 18 mjeseci u oktobru, predvođena naglim porastom kotacija biljnog ulja, izvijestila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene u međunarodnim cijenama skupa prehrambenih proizvoda kojima se trguje na globalnom nivou, u oktobru je u prosjeku iznosio 127,4 poena, što je dva posto više u odnosu na septembar i 5,5 posto u odnosu na vrijednost prije godinu dana. Ipak, indeks je ostao 20,5 posto ispod svog vrhunca iz marta 2022. godine.
FAO-ov indeks cijena biljnog ulja porastao je za 7,3% u oktobru, dostigavši dvogodišnji maksimum kao rezultat rasta kotacija palminog, sojinog, suncokretovog i uljane repice, uglavnom zbog zabrinutosti oko proizvodnje.
FAO indeks cijena žitarica porastao je za 0,9% u oktobru, predvođen rastom izvoznih cijena pšenice i kukuruza. Na globalne cijene pšenice utjecali su nepovoljni vremenski uvjeti u glavnim izvoznicima sjeverne hemisfere, kao i ponovno uvođenje neslužbenog donjeg praga cijena u Ruskoj Federaciji i rastuće tenzije u crnomorskoj regiji.
Svjetske cijene kukuruza su također porasle, dijelom potaknute snažnom domaćom potražnjom i transportnim izazovima u Brazilu zbog niskog nivoa rijeka. Nasuprot tome, FAO indeks cijena sve riže pao je za 5,6% u oktobru, odražavajući niže kotacije indijske riže potaknute očekivanjima povećane konkurencije među izvoznicima nakon što je Indija uklonila ograničenja izvoza na nelomljenu rižu.
FAO-ov indeks cijena šećera porastao je za 2,6% zbog zabrinutosti oko izgleda za proizvodnju u Brazilu za 2024/25. godinu nakon produženih sušnih vremenskih uvjeta. Rastuće međunarodne cijene sirove nafte također su doprinijele povećanju kotacija šećera premještanjem više šećerne trske prema proizvodnji etanola, dok je slabljenje brazilskog reala u odnosu na američki dolar ograničilo povećanje.
FAO-ov indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 1,9% u oktobru, u prosjeku 21,4% iznad nivoa u isto vrijeme prošle godine. Povećanje je prvenstveno potaknuto višim međunarodnim cijenama sira i maslaca, dok su kotacije mlijeka u prahu pale.
U odnosu na opći uzlazni trend, FAO-ov indeks cijena mesa u oktobru pao je za 0,3% u odnosu na septembar, uglavnom zbog nižih cijena svinjskog mesa koje su rezultat povećane stope klanja u zapadnoj Evropi zbog slabe domaće i međunarodne potražnje. Svjetske cijene peradi blago su pale u oktobru, dok su cijene ovčjeg mesa ostale stabilne. Nasuprot tome, cijene goveđeg mesa su umjereno porasle, poduprte jačim međunarodnim kupovinama.
Očekuje se povećanje svjetske proizvodnje pšenice
Prema FAO-ovom novom izvještaju o ponudi i potražnji žitarica, koji je također objavljen danas, predviđa se da će globalna proizvodnja žitarica u 2024. godini pasti za oko 0,4% u odnosu na prethodnu godinu na 2.848 miliona tona, što je druga najveća zabilježena proizvodnja.
Očekuje se da će se svjetska proizvodnja pšenice povećati, podstaknuta povećanjem proizvodnje u Aziji kao rezultat širenja područja i povoljnih vremenskih uvjeta, što je više nego kompenziralo velike padove među ključnim proizvođačima u Evropi. Predviđa se da će globalna proizvodnja krupnih žitarica pasti u odnosu na rekordni nivo iz 2023. godine, uglavnom zbog značajnog usjeva u proizvodnji kukuruza zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta.
U međuvremenu, svjetska proizvodnja riže u sezoni 2024/25. mogla bi dostići rekordnih 538,9 miliona tona, pojačana rekordnim zasadima.
Predviđa se da će svjetska upotreba žitarica porasti za 0,5 posto na 2.857 miliona tona u 2024/25. godini, predvođena povećanjem potrošnje hrane riže i pšenice. Predviđa se da će globalne zalihe žitarica porasti za 0,6% na 889 miliona tona, uglavnom zbog očekivane ekspanzije zaliha riže. To bi rezultiralo globalnim omjerom zaliha žitarica i upotrebe od 30,6 posto, blizu petogodišnjeg i desetogodišnjeg prosjeka.
Međunarodna trgovina žitaricama sada se predviđa na 485 miliona tona, što predstavlja smanjenje od 3,9% u odnosu na nivo 2023/24. Predviđa se da će globalna trgovina rižom porasti, dok će se trgovina pšenicom i krupnim žitaricama smanjiti.
Detaljnija analiza globalnih tržišta žitarica bit će pružena u sljedećem FAO-ovom izvještaju o izgledima za hranu, koji će biti objavljen 14. novembra.
45 zemalja treba vanjsku pomoć za hranu
Poljoprivredni tržišni informacijski sistem (AMIS), domaćin FAO-a, također je danas objavio svoj mjesečni Market Monitor, sadržavajući, pored redovne analize, diskusiju o evoluciji izvoznih ograničenja osnovnih usjeva od 2007. godine.
Procjenjuje se da je oko 45 zemalja širom svijeta potrebno vanjsku pomoć za hranu, prema najnovijem izvještaju Crop Prospects and Food Situation, trogodišnjoj publikaciji FAO-ovog Globalnog informacijskog i ranog sistema upozorenja (GIEWS).
Izvještaj nudi detalje o uslovima u ovim zemljama, koje uključuju 33 zemlje u Africi, devet u Aziji, dvije u Latinskoj Americi i na Karibima i jednu u Evropi, zajedno sa regionalnim podacima o vrlo raznolikim očekivanim proizvodima žitarica u 2024. godini širom svijeta.
Sukobi i nesigurnost su identificirani kao primarni pokretači ozbiljne nesigurnosti hrane, sa stanovništvom u Pojasu Gaze, Haitiju, Maliju i Sudanu koji se suočavaju sa IPC 5 nivoima akutne nesigurnosti hrane u 2024. godini.
Predviđa se da će ukupna proizvodnja žitarica u 44 zemlje s niskim prihodima biti neznatno iznad petogodišnjeg prosjeka, a očekuje se da će ukupna proizvodnja u afričkim zemljama ostati blizu prosjeka, jer se očekuje da će niža žetva u južnoj Africi biti nadoknađena povećanjem u drugim regijama. Potrebe za uvozom za ovu grupu također se predviđaju da će porasti za oko 8 posto u odnosu na petogodišnji prosjek, s povećanjem koje će biti koncentrirano u istočnoj i južnoj Africi.
