Turizam – Profitiraj.ba

Svjetsko prvenstvo pretvara BiH u novu evropsku turističku senzaciju: Očekuje se na hiljade turista

Adminpr18 — Sat, 27 Jun 2026 09:54:31 +0000

Britanski Daily Mail svrstao je Bosnu i Hercegovinu među destinacije koje bi mogle doživjeti snažan porast turističkih posjeta tokom Svjetskog prvenstva u fudbalu.
Kako se navodi, globalna popularnost Mundijala je ogromna – prethodno izdanje u Kataru pratilo je oko 5 milijardi gledalaca – a posebno pažnju privlače reprezentacije koje važe za autsajdere, što dodatno utiče i na promociju njihovih zemalja.
Turističke agencije i platforme za rezervaciju letova bilježe značajan rast interesovanja za manje poznate učesnice prvenstva, među kojima su Bosna i Hercegovina, Kurasao (Curacao), Zelenortska Ostrva, Senegal, Uzbekistan, Jordan i Paragvaj.
Dodatnu promociju donose i viralni sadržaji na društvenim mrežama te popularne navijačke objave, poput trenda ‘I’m from Bosnia, take me to America’, kao i snimci navijača, što sve zajedno povećava vidljivost zemlje.
Daily Mail ističe da nastup na Svjetskom prvenstvu značajno doprinosi međunarodnoj promociji Bosne i Hercegovine, koja se posljednjih godina sve više predstavlja kao autentična i pristupačna evropska turistička destinacija. Posjetioci u BiH mogu doživjeti spoj orijentalnih i srednjoevropskih uticaja od historijskog Sarajeva do Mostara i njegovog Starog mosta, jednog od najpoznatijih simbola regije.

Igra ‘Ghost of Yotei’ unaprijedila turizam u Japanu

Adminpr18 — Sat, 27 Jun 2026 09:47:59 +0000

Popularnost i uspjeh igre ‘Ghost of Yotei’, iza koje stoji kompanija Sucker Punch, dovodi do turističkog procvata Japana u stvarnom životu. Kako su igrači nastojali posjetiti stvarnu verziju lokacije, okolni gradovi pokušavaju iskoristiti novostečenu popularnost.
‘Ghost of Yotei’ se pojavio 2025. godine vraćajući igrače u Japan iz 17. stoljeća, gdje lik Atsu traži osvetu. Igra je postigla ogroman uspjeh, čak je nadmašila i naslov ‘Ghost of Tsushima’ zahvaljujući prodaji 3,3 miliona jedinica za samo 32 dana na tržištu.
Sada sedam gradova u blizini planine Yotei poduzimaju korake kako bi pomogli turistima da dođu u željeno područje potpisivanjem partnerstva s firmom za saradnju u oblasti intelektualnog vlasništva. Na taj način, gradovi će moći prodavati robu na temu igre ‘Ghost of Yotei’. Umjesto masovno proizvedene robe koja se može nabaviti online, ovi predmeti će imati lokalni pečat, a kreirat će ih zanatska radionica koja izrađuje robu od drveta uzgojenog na Hokkaidu, gdje se radnja igre ‘Ghost of Yotei’ zapravo odvija. Niseko, jedan od obližnjih gradova, također bi mogao otvoriti ture za one kojima se svidjela igra, kako bi mogli posjetiti neke od njenih lokacija u stvarnom životu.

Hokkaido i planina Yotei su popularna turistička mjesta, ali pažnja koju je ‘Ghost of Yotei’ usmjerio na ovo područje dodatno to unapređuje. Ovo nije prvi put da se slično događa sa Sucker Punchovom igrom, jer potez ka kapitalizaciji turizma slijedi stope onoga što se dogodilo izlaskom igre ‘Ghost of Tsushima’. Popularnost te igre također je dovela do većeg broja turista koji posjećuju regiju u kojoj se odvija njena radnja, a to je otok Tsushima. Popularnost igre i stvarni interes fanova za regiju u kojoj se odvija radnja igre bili su toliko jaki da su doveli do prikupljanja 260.000 dolara za obnovu svetišta na Tsushimi.

S obzirom na uspjeh igre ‘Ghost of Tsushima’, čini se da su programeri imali predosjećaj da bi se to moglo dogoditi. Bivši voditelj studija Sucker Punch Brian Fleming posjetio je Tsushimu dok je promovisan nastavak. Posjetio je pomenuto svetište i izrazio koliko je sretan i uzbuđen što ga vidi. Iako je napomenuo da tim nije očekivao da će se išta slično dogoditi nakon objavljivanja naslova ‘Ghost of Tsushima’, Fleming je sugerisao da bi tako nešto moglo biti moguće s nastavkom.

Američki naučnici žele oživjeti mamute i naseliti ih u Sibiru

Wed, 03 Jul 2019 15:35:12 +0000

Američki naučnici na univerzitetu u Harvardu i Californiji odlučili su primjenom genetskog inženjeringa oživjeti vunastog mamuta koji je izumro prije deset hiljada godina.
Prema pisanju ruskih medija, George Church s Harvarda i njegov tim naučnika namjerava unijeti dijelove DNK genoma zaleđenih ostataka mamuta u jajne stanice slonice, očekujući da će na taj način stvoriti potpuno novu životinju.
“Pokušavamo dobiti slona koji će biti otporan na hladnoću. Mogli bismo mu smanjiti kljove, kako bi smo spriječili krivolov”, izjavio je Church.
Naučnici su planirali nastaniti novu životinju u Sibiru, smatrajući da velika nenaseljena područja u Rusiji mogu predstavljati odličan ekosistem za ovog slona s karakteristikama mamuta. Osim toga, po Churchovom mišljenju, novi mamuti doprinijeli bi usporavanju klimatskih promjena, tako što bi nogama utabali snijeg i sprečavali otapanje tla.
Kako navodi portal Russia Beyond, u martu ove godine timovi ruskih i japanskih naučnika uspjeli su oživjeti stanice mamutice Juke koja je naseljavala Jakutiju prije 28.000 godina.
Mamuti koji su se pojavili u pliocenu nastanjivali su Europu, Aziju, Afriku i Sjevernu Ameriku. Dosezali su visinu od 5,5 metara i težinu od 10 do 12 tona. Većina je izumrla prije oko deset hiljada godina u posljednjem ledenom dobu, u starijem driasu, o čemu postoje dvije pretpostavke. Prema prvoj odlučujuću ulogu imali su lovci gornjeg paleolita, a prema drugoj do izumiranja je došlo zbog brze promjene klime prije oko 10 do 12 hiljada godina, kada je nestalo hrane za mamute.

Australija: Naučnici razvili desetominutni test za otkrivanje raka

Thu, 06 Dec 2018 09:53:22 +0000

Australijski naučnici objavili su da su razvili desetominutni test koji može otkriti prisutnost stanica raka bilo gdje u ljudskom organizmu, javlja CNN, pozivajući se na novoobjavljenu studiju.
Test je razvijen nakon što su naučnici na Univerzitetu u Queenslandu otkrili kako rak u kontaktu s vodom tvori jedinstvenu DNK strukturu. Test funkcionira tako da otkriva prisutnost pomenute strukture, što bi moglo pomoći otkrivanje raka ranije nego što je to moguće sada, navodi se u članku objavljen u časopisu Nature Communications.
“Otkriće da kancerogene molekule DNK tvore potpuno drugačije 3D nanostrukture od normalne DNK bilo je pomak koji je omogućio potpuno nov pristup otkrivanju raka na neinvazivan način u bilo kojem tkivu u ljudskom organizmu, uključujući i krv”, rekao je profesor Matt Trau u izjavi, prenosi CNN.
Desetominutni test koji su naučnici razvili u Australiji tek treba biti isproban na ljudima, a potrebna su i velika klinička ispitivanja prije nego što ga se bude moglo upotrijebiti na pacijentima. No zasad su znakovi pozitivni. Testovi provedeni na više od 200 uzoraka krvi i tkiva otkrili su stanice raka s 90-postotnom točnošću.
Za sada je test korišten za otkrivanje raka dojke, prostate, mjehura i limfoma, no naučnici su uvjereni da se može koristiti i za druge vrste raka.
Budući da rak mijenja DNK zdravih stanica, posebno u pogledu distribucije molekula poznatih kao metilne skupine, test je napravljen tako da detektira tu promjenu u otopinama kao što je voda.
“Korištenjem mikroskopa visoke rezolucije vidjeli smo da se kancerogeni fragmenti DNK savijaju u trodimenzionalne strukture u vodi. To je bilo drugačije od onoga što smo vidjeli da se događa s DNK normalnog tkiva u vodi”, navedeno je u članku.
Test koristi čestice zlata, koje se vežu za DNK pogođenu rakom te utječu na molekularne promjene tako da uzrokuju vidljive promjene u boji.

Kilogram kao i neke druge SI jedinice više nisu što su nekad bili

Sun, 18 Nov 2018 06:42:11 +0000

Naučnici iz cijelog svijeta koji se bave mjeriteljstvom u petak (16.11.) su na Generalnoj konferenciji za utege i mjere u Parizu donijeli niz odluka nakon kojih je svih sedam osnovnih jedinica iz SI sistema definirano putem fundamentalnih fizikalnih prirodnih konstanti.
To zapravo znači da metalni valjak izrađen iz slitine platine i iridija, pohranjen ispod dva staklena zvona u trezoru jednog podruma u blizini Pariza, više nije najpouzdanija i najrelevantnija baždarna mjera mase na svijetu. Ovaj vrlo bitni komad istorije polako ide u penziju, a zamijenit će ga fizikalne konstante i matematičke formule.
Nove mjeriteljske definicije stupit će na snagu 20. maja 2019. godine, a evo što je i na koji način izmijenjeno:
kilogram – po novome određen putem fiksne Planckove konstante (h),
amper – izražen preko elementarnog naboja čestice (e),
kelvin – definiran putem Boltzmannove konstante (k),
mol – određen uz pomoć Avogadrove konstante (NA).
Nove tehnologije i preciznija mjerenja omogućili su i da se pomenute konstante fiksiraju, tj. da se naučnici usaglase oko njihovih jedinstvenih vrijednosti. To će sve jedinice SI sistema učiniti stabilnim kroz vrijeme i korisnima, prenosi Bug.hr.
Naravno, kilogram ostaje kilogram, amper ostaje amper, i tako dalje, no mali broj ljudi koji se bave iznimno preciznim mjerenjima i barataju s instrumentima s visokim stepenom preciznosti od novih će definicija imati koristi. Ujedno, oni će biti i jedini koji će eventualno morati ponovno baždariti svoje instrumente.

Pametne naljepnice za nadzor vitalnih funkcija tijela

Mon, 29 Oct 2018 08:18:24 +0000

Savremeno liječenje u bolnicama sa sve većim postotkom uspješnosti spašava živote, no nerijetko nakon spasonosnih zahvata, operacija i liječenja čak i nakon povratka kući slijedi mukotrpno i dugo praćenje pacijentovog oporavka i zdravstvenog stanja.
U želji da kontinuirano medicinsko elektronsko praćenje učine personaliziranim, jednostavnijim, jeftinijim i manje opterećujućim za pacijenta, istraživači Univerziteta Purdue su osmislili i trenutno rade na razvijanju sistema senzoričkih elektroničkih uređaja ugrađenih u tanki sloj celuloze/papira koje se lijepi na kožu pacijenta. Nazvali su ih EPED (Epidermal Paper-based Electronic Device).
Razvojni put njihovih istraživanja nedavno su objavljeni u časopisu ACS Advanced Materials and Interfaces.
“Po prvi puta smo stvorili samoljepljivu personaliziranu medicinu: elektroničke senzore koji se mogu trajno pričvrstiti na površinu kože, a jeftini su jer su izrađeni od papira”, kaže voditelj istraživačkog tima Ramses Martinez, profesor industrijskog i biomedicinskog inženjeringa Univerziteta Purdue.
Te ‘pametne naljepnice’ izrađene su od tankoslojne celuloze koja je biokompatibilna i propusna za zrak i vlagu. U tu papirnu podlogu se laserskim mikrotiskom ‘upisuju’ elektronski elementi načinjeni od visokovodljivih nanočestica uzajamno povezanih postupkom silanizacije, stvaranja silicijevih oksidnih veza kojima se spajaju anorganske-mineralne sastavnice materijala s organskom polimernom matricom (celulozom), prenosi Bug.hr.
Budući da se papir (celuloza) brzo razgrađuje kada se smoči, a ljudska koža je sklona znojenju, ove naljepnice su obložene slojem materijala koji odbija vodu, ulje, prašinu i bakterije.
Serijska proizvodnja naljepnica je ekstremno jeftina i jednostavna. Može ih se izrađivati pomoću vrlo brzih štamparskih tehnologija. Cijena jedne ‘pametne naljepnice’ u masovnoj proizvodnji se procjenjuje na oko 5 američkih centi.
Naljepnice se mogu koristiti za registriranje različitih tjelesnih aktivnosti i u realnom vremenu pratiti zdravstveno stanje nositelja, te ga odgovarajućim softverskim rješenjima upozoravati o mogućim zdravstvenim rizicima. Ili se zapis signala s papirnih senzora može slati nadležnom ljekaru-specijalisti koji će ‘na daljinu’ očitavati tražene vitalne vrijednosti kod pacijenta kojega se prati.

Novi tretman u liječenju multiple skleroze za kvalitetniji život pacijenata

Fri, 26 Oct 2018 07:24:25 +0000

U Sarajevu je sinoć održan stručni skup o temi ‘Transformacija tretmana multiple skleroze’, na kojem su prezentirane najnovije naučne činjenice dostupne kroz istraživanja farmaceutske kompanije Roche u ovoj oblasti neurologije.
O samoj bolesti govorili su prof. dr. Tjalf Zeimssen iz Univerzitetske klinike Carl Gustav Carus Dresden iz Njemačke, prof. dr. Enra Suljić -Mehmedika, specijalista neurolog i direktorica Instituta za naučno-istraživački rad Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Mirjana Vidović, specijalista neurolog Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli i doc. dr. Inge Klupka-Sarić, specijalista neurologije i predstojnica Klinike za neurologiju Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru.
Multipla skleroza (MS) je hronična upalna i degenerativna bolest centralnog nervnog sistema u kojoj dolazi do oštećenja i gubitka mijelinske ovojnice. Na mjestima nestanka mijelinske ovojnice nastaju ožiljci koji se nazivaju skleroza, plak ili lezija.
U ranom stadiju multiple skleroze mogu se pojaviti umor, gubitak snage (mišićna slabost u jednom ili više udova), trnci, ukočenost, bol, smanjenje oštrine vida i ‘miješanje’ boja, dvoslike, nestabilnost u hodu, vrtoglavica, otežana kooordinacija pokreta, tremor (drhtanje), smetnje kontrole mokrenja i stolice, otežana koncentracija, tjeskoba, depresija, seksualne poteškoće…
Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini od multiple skleroze boluje oko 3.000 ljudi. Mnogi od njih ne znaju koje su im mogućnosti liječenja na raspolaganju, niti je terapija dostupna svim bolesnicima. Čak su formirane liste čekanja oboljelih na dostupne terapije što dodatno obeshrabruje oboljele od MS.
“BiH se ubraja u zemlje srednjeg do visokog rizika. Nažalost sve veći broj mladih ljudi obolijeva od ove bolesti te se trenutno u BiH petoro djece liječi od ove bolesti. Naš cilj je animirati društvo, naročito one koji donose odluke da izdvoje značajnija finansijska sredstva kako bi oboljeli imali mogućnost liječenja. Ohrabrujuća je pojava novih lijekova na tržištu, poput ovog novog tretmana. Jedinstven je u odnosu na druge imunomodulatore, jer se daje infuziono jednom u šest mjeseci, saradljivost pacijenata je značajno veća, što utiče na bolji kvalitet života“, kazala je prof.dr. Suljić-Mehmedika.
Prof. dr. Zeimssen istaknuo je značaj novog tretmana liječenja primarno-progresivnog oblika MS-a.
“Posljednjih 20 godina razvili su se tretmani za liječenje relapsno-remitirajućeg oblika (RMS). Međutim, kada je u pitanju primarno progresivni (PPMS), do sada nismo imali adekvatan tretman. Prvi put imamo odobren tretman koji se može koristiti za liječenje. Na klinici Carl Gustav Carus u Dresdenu, Njemačka trenutno je oko 200 pacijenata na ovom tretmanu kod kojih, sudeći prema dosadašnjim poznatim rezultatima iz studija, postoji šansa za odlaganje trenutka kada će završiti u kolicima. Važno je napomenuti da je u multiploj sklerozi, od velikog značaja u ranoj fazi odrediti dijagnozu. Kod pacijenata kod kojih se u ranoj fazi uspostavi dijagnoza, upotreba adekvatnog tretmana može biti velika šansa za usporavanje progresije“, objasnio je prof. dr. Zeimsse.
Multiple skleroza ima nekoliko oblika: relapsno-remitirajući oblik (RMS oblik), sekundarno progresivni oblik (SPMS) i primarno progresivni oblik (PPMS).
“Do pojave ovog lijeka nije postojao nijedan lijek koji je tretirao progresivni oblik, međutim i relaps-remitirajući kasnije prelaze u progresivni, što znači da su i oni vremenom ostajali bez mogućnosti terapije“, naglasila je doc. dr. Klupka Sarić.
Prosječna starost osoba sa dijagnozom MS je 29, a polovina njih će biti nezaposleni u roku od tri naredne godine. Naime, bez adekvatnog tretmana oboljenja zaposlenost oboljelih u ranoj fazi bolesti sa 75 posto uposlenih pada na jedva jedan posto u kasnoj fazi oboljenja.
Trenutno ne postoji lijek koji može izliječiti multiplu sklerozu. Cilj liječenja je odlaganje progresije onesposobljenja. Od velikog značaja je kontinuirano unapređivati dijagnostiku i znanje medicinskog osoblja u zdravstvenim ustanovama kako bi se osobama sa MS mogla što prije prepisati odgovarajuća, visokoefektivna terapija.
“Fokus kompanije Roche je pokušati u područjima medicine gdje nije nađen adekvatan i kvalitetan odgovor plasirati lijekove koji će izazvati transformaciju u tim indikacijama. Ako uspijemo plasirati novi tretman, koji je dokazao da dovodi do transformacije bolesti, mislim da ćemo imati sveukupni benefit“, naglasio je dr. Adnan Filipović, generalni direktor Roche d.d. – Roche Ltd.

Učenici iz BiH predstavili energetski efikasne projekte

Fri, 15 Dec 2017 14:44:53 +0000

U Sarajevu je održana prezentacija radova finalista školskog takmičenja ‘Lajk za naučnu ekipu’, koje se organizovalo u sklopu projekta ‘Zeleni ekonomski razvoj’ koji implementira UNDP uz finansijsku podršku Vlade Švedske, Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH i Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske.
Više od 40 školskih ekipa iz cijele BiH je prijavilo svoje naučne radove iz energetske efikasnosti i obnovljih izvora energije, a stručni žiri je odabrao sedam finalista.
U super finalne odabrani su učenici IV osnovne škole, Mostar, OŠ Musa Ćazim Ćatić, Sarajevo i OŠ Zmaj Jova Jovanović, Banja Luka. Finalisti iz srednjih škola su KŠC Don Bosco, Žepče, Franjevačka klasična gimnazija, Visoko, Srednja škola Nikola Tesla, Brod i Srednja mašinska tehnička škola, Sarajevo.
Projekat ‘Radijator sa ventilatorom’, učenika OŠ Musa Ćazim Ćatić, Sarajevo, proglašen je najboljim u kategoriji osnovnih škola, dok je u kategoriji srednjih škola za najbolji projekat proglašen ‘Pretvaranje kinetičke energije u električnu pomoću piezoelektričnog efekta’, učenika Franjevačka klasična gimnazija, Visoko.
”Naša ideja za ovo takmičenje su ventilatori koje smo montirali zajedno sa radijatorima. To poboljšava cirkulaciju zraka unutar prostorije i tako smo brže zagrijali učionicu. Veoma sam sretan zbog prvog mjesta zato što potvrđuje naš trud koji smo uložili u ovaj projekat“, izjavio je Dino Aganović, učenik OŠ Musa Ćazim Ćatić, Sarajevo.
Svojim energetski efikasnim projektima učenici su pokazali pametna rješenja i ideje za efikasniju upotrebu energije i zaštitu okoliša.
”Naš projekat radi na principu tako što se kvarcne ploče postavljaju na površine kuda se kreću učenici. Samim tim, kretanjem se stvara kinetička energija, koju skladištimo u kondenzatorima, te pomoću električnog grijača zagrijavamo i koristimo kao toplu vodu unatar našeg internata. Sretan sam zbog prvog mjesta jer smo time pokazali da hemija nije toliki bauk kakvim se čini“, izjavio je Petar Tuka, Franjevačka klasična gimnazija, Visoko.
Nagrade pobjedničkim ekipama uručili su Sezin Sinanoglu, rezidentna predstavnica UNDP BiH i Anders Hagelberg, ambasador Švedske u BiH.
Do sada je kroz projekat ‘Zeleni ekonomski razvoj’ obnovljeno 86 javnih objekata, kreirano preko 800 radnih mjesta i poboljšani uslovi boravka za preko 60.000 korisnika.

Dokazana teorema o pločicama koji matematičari u svijetu nisu mogli riješiti 40 godina

Thu, 07 Dec 2017 11:18:44 +0000

Ruski matematičar Aleksandar Poljanski i njegov kolega iz Izraela dokazali su višedimenzionalnu verziju ‘teorema o pločicama’, čija je pretpostavka bila da se krug u potpunosti može prekriti trakama čija ukupna širina nije veća od duljine kružnice.
Dokaz je objavljen u časopisu Geometric and Functional Analysis.
“Zadatak Lászla Fejesa Tótha animira pažnju matematičara koji se bave diskretnom geometrijom preko 40 godina. Taj je zadatak imao elegantno rješenje koje smo mi uspjeli pronaći. Ono nas je navelo na misao o drugoj, jačoj hipotezi o prekrivanju sfere premještenim zonama, dobivenim presijecanjem pojedinačne lopte trodimenzionalnim trakama-pločicama, koje nisu nužno simetrične u odnosu na centar”, kaže Aleksandar Poljanski, matematičar s Moskovskog fizičko-tehničkog instituta iz podmoskovskog grada Dolgoprudni, prenosi Russia Beyond.
Taj teorem, tvrde naučnici, najvažniji je segment takozvane diskretne geometrije, posebnog ogranka matematike koji proučava međusobne odnose geometrijskih figura. Tako on, primjera radi, može odgovoriti na pitanje koliko je najviše lopti iste veličine moguće postaviti oko jedne takve lopte. Mnoga slična pitanja imaju veliki praktični značaj, jer su direktno povezana s problemima u području IT-a, fizike ili hemije.
Jedan od glavnih zadataka kojim se bave predstavnici ove oblasti, takozvani ‘teorem o pločicama’, formuliran je još početkom 20. vijeka. U najjednostavnijoj varijanti on se svodi na to da krug bilo koje veličine nije moguće prekriti pločicama čija je ukupna širina manja od dijametra same kružnice. Po pisanju Poljanskog i njegovog kolege Zilin Jianga, jednostavne varijante tog zadatka riješili su prije više od 50 godina Alfred Tarski i Thøger Bang.
Kompliciraniju varijantu teorema je 1973. godine iznio mađarski matematičar László Fejes Tóth koji je pretpostavio da je sfernu površinu bilo koje veličine moguće prekriti proizvoljnim skupom trodimenzionalnih ‘pločica’, čija debljina nije veća od dužine obima.
Autori članka, koji su se oslanjali na ideju Thøgera Banga korištenu u dokazivanju prve višedimenzionalne verzije ‘teorema o pločicama’, uspjeli su ne samo riješiti zadatak Fejesa Tótha, nego i pokazati da ona funkcionira i u višedimenzionalnom prostoru.
Matematičari su, kao i Bang, u dokazivanju išli obratno, i pretpostavili da će ukupna širina ‘pločica’ koje potpuno pokrivaju sferu biti manja od duljine kružnice, te su željeli doći do kontradikcije, u vidu tačke koja bi se nalazila na sferi, a ne bi bila prekrivena zonama.
Takve kontradikcije su pronađene, čime je dokazana ispravnost ideja mađarskog matematičara. Istraživači vjeruju da će njihov dokaz ubrzati razvoj diskretne geometrije.